Ministarstvo finansija krije podatke o isplatama pomoći od dva miliona i 400 hiljada eura iz budžetske rezerve koje je dodijelilo nekim opštinama i sportskim organizacijama uoči prošlogodišnjih predsjedničkih izbora.
Te podatke je otkrila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) gdje tvrde da će stanje biti još gore ako budu usvojene izmjene Zakona o tajnosti podataka, te da će institucije imati mogućnost da označe tajnim šta god požele.
Iako su i iz Evropske komisije u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru istakli potrebu većeg otvaranja institucija, u Ministarstvu odbrane ne vide ništa sporno u ovom zakonskom rješenju.
Četiri mjeseca uoči predsjedničkih izbora u aprilu prošle godine, četiri opštine u kojima je Demokratska partija socijalista (DPS) sa koalicionim partnerima na vlasti dobile su iz Vladine budžetske rezerve ukupno milion i 650 hiljada eura.
Tako je, prema podacima do kojih je došao Istraživački centar MANS, opštinama Bijelo Polje i Rožaje isplaćeno po pola miliona eura, Skupštini Opštine Pljevlja 400 hiljada eura, dok je ulcinjska Opština dobila 250 hiljada.
Ipak, ove podatke Ministarstvo finansija nije htjelo da dostavi MANS-u.
"Mi kao građani Crne Gore u ovom trenutku više možemo da znamo o tome kako troši novac iz budžeta Vlada Velike Britanije ili Njemačke ili Francuske nego što možemo da znamo kako troši naša Vlada naš sopstveni novac kojim mi punimo budžet kada plaćamo porez. To je nešto što je potpuna besmislica", istakla je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović.
Ministarstvo finansija sakrilo je od očiju javnosti i isplate iz budžeta sportskim klubovima i savezima.
Podaci do kojih je došao MANS pokazuju da je sredinom decembra 2017. godine Ženskom rukometnom klubu Budućnost iz budžetske rezerve isplaćeno 380 hiljada eura, Košarkaškom klubu Budućnost 300 hiljada eura, dok je Mornar dobio 50 hiljada.
Rukometni savez je iz budžetske rezerve dobio 20 hiljada eura, a Stonoteniski klub Budućnost hiljadu i po.
Ipak, resor Darka Radunovića je i ovaj set podataka označio stepenom TAJNO.
U MANS-u ocjenjuju da se sprema još gori scenario, jer je Vlada izmjenama Zakona o tajnosti podataka predvidjela prilično širok osnov za proglašavanje podataka tajnim.
"Ne može ostvarivanje funkcije organa kao terminologija koja nije prepoznata ni u Ustavu Crne Gore, ni u jednom međunarodnom dokumentu koji smo mi potpisali da bude legitiman osnov za skrivanje podataka. Po toj logici bi moglo da se proglasi tajnom bilo šta – od saopštenja za medije do radnog vremena institucija do naravno plata funkcionera i nekih isplata. Zbog toga je jedan od vrlo, vrlo podmuklih načina da se suštinski sakrije korupcija, pogotovo da se sakrije izborna korupcija", rekla je Ćalović.
I Evropska komisija je u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru jasno ukazala da crnogorske institucije moraju biti otvorenije.
"Rastući trend institucija koje ne objavljuju informacije razlog je za ozbiljnu zabrinutost", navodi se u izvjšetaju Evropske komisije.
Iako kažu da će u okviru javne rasprave saslušati primjedbe NVO sektora, u Ministarstvu odbrane, koja je predlagač ovih izmjena, ne vide ništa sporno u ovom zakonskom rješenju.
"Naše mišljenje se ne podudara sa mišljenjem pomenutih NVO, ali smo spremni saslušati njihove argumente i prihvatiti iste ako budu ispravni", kazali su iz Ministarstva odbrane.
Vlada je ranije povukla predložene izmjene Zakona jer su pojedine NVO izrazile nedoumice a javna rasprava traje do 9. jula kada će biti organizovan okrugli sto.
Bonus video:
