EKONOMSKA ANALITIČARKA ZA TV VIJESTI

Kasalica: Nadležni prilikom planiranja budžeta nisu bili dovoljno oprezni

Iznos budžeta je, prema pouzdanim saznajima Vijesti, planiran na dvije milijarde 570 miliona eura, odnosno oko 200 miliona eura više u odnosu na ovogodišnji rebalansirani budžet
1780 pregleda 0 komentar(a)

Dvjesta miliona "teži" budžet za 2020. godinu, u odnosu na ovogodišnji rebalansirani, dostići će iznos od dvije milijarde 570 miliona eura. Ekonomska analitičarka Mila Kasalica za TV Vijesti je govorila o tome koliko je budžet realan.

"Planiranih dvije i po milijarde javnih tokova novca u sledećoj godini jesu definisane na relativno optimističnim osnovama", rekla je Kasalica.

Ona objašnjava da, kao poreski obveznici, ne možemo biti opušteni i u cjelosti vjerovati u projekcije nadležnih u javnim finansijama. Za to navodi dva razloga.

"Jedan je da smo, izgleda, odustali ili zaboravili strategiju fiskalne konsolidacije od prije par godina, koja se sad ne poklapa sa ovim ciframa, ali pošto su to živi dokumenti, ta vrsta rizika ne mora da predstavlja problem. Druga vrsta rizika predstavlja ključni signal privredi, odnosno signal zaposlenima u zdravstvu i obrazovanju zašto se nije moglo više dati na povećanje zarada. Veliki keš je u sistemu, a nije u zvaničnim tokovima novca. Dok se to ne uvede u zvanične tokove novca, svaka projekcija javnih tokova novca mora da bude maksimalno oprezna", ističe Kasalica.

Podsjetimo, zaposlenima u prosvjeti najavljeno je povećanje plata za devet odsto, što je 13 miliona u bruto iznosu. Nešto veće plate, u narednoj godini očekuje i sektor zdravstva. Ukupno povećanje zarada u oba sektora dostići će 20 miliona eura, pa će stavka za bruto zarade zaposlenima u državnim institucijama porasti na skoro pola milijarde.

Nakon sedam godina, od sljedeće bi trebalo da bude ukinut i krizni porez od 11 odsto, na iznos preko prosječne bruto zarade od 775 i prosječne neto plate od 516 eura.

"Dat je realan stimulans u ovom trenutku, a to je ukidanje kriznog poreza od dva procenta. On u apsolutnom iznosu ne iznosi mnogo, manje je od deset miliona po godini, ali predstavlja onaj signal privredi, da u ovom trenutku javni tokovi ne mogu da pruže više", navodi Kasalica..

Ona na kraju zaključuje da nadležni, prilikom planiranja budžeta, nisu bili dovoljno oprezni. Ministru finansija Radunoviću i potpredsjedniku Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutinu Simoviću u ime građana, postavlja pitanje:

"Šta će se desiti i kako će se prekalkulisati javni tokovi novca u 2019. godini, ako dođe do kontrakcije privrednog sistema u Crnoj Gori - odnosno, ako se pojavi kriza značajnijih razmjera?"