PROBLEMI SA PREDLOŽENIM VLADINIM ZAKONOM O MEDIJIMA

Kadić Bojanić: Očekivano da samoregulatorno tijelo postane batina za disciplinovanje medija

"Ovo je napravljeno samo zato što najjači nezavisni mediji kao što su Dan, Vijesti, TV Vijesti, Monitor, imaju samostalnu regulaciju. Sve je napravljeno da ovo ne bude podsticaj za medije, već kažnjavanje neposlušnih koji se bave istraživačkim novinarstvom"
8799 pregleda 2 komentar(a)
Kadić Bojanić, Foto: Printscreen
Kadić Bojanić, Foto: Printscreen
Ažurirano: 22.12.2019. 20:30h

Vlada je predloženim Zakonom o medijima propisala osnivanje Fonda za medijski pluralizam, kojim će država pomoći i sadržaje od javnog  interesa u privatnim medijima. 

Za to će se godišnje izdvajati najmanje 0,08 odsto iz  budžeta, što bi, ako za primjer uzmemo budžet za narednu godinu, iznosilo 800 hiljada eura.

U Vijestima međutim pitaju zašto je predlozeno da medijska samoregulatorna tijela budu korisnici sredstava Fonda.

"Medijska samoregulacija treba i mora da bude jedino stvar medijskih profesionalaca i samih medija, a ne da budu plaćeni od Vlade, jer u ovakvom ambijentu vrlo je lako, i vrlo očekivano, da samoregulacija sklizne u regulaciju, a da to medijsko samoregulatorno tijelo, koje plaćaju iz budžeta i Vladinih fondova, kontrolišu oni koji žele da ga  upotrebe kao batinu u disciplinovanju medija, onih koji ne rade po volji onih koji su moćni", kazala je Marijana Kadić Bojanić, izvršna direktorica "Vijesti". 

Slično, predloženu odredbu razumiju i u Danu.

"Vlada je to iskoristila da bi kroz taj Fond nagrađivala poslušne medije, zato što u Predlogu zakona jasno stoji da prednost prilikom dobijanja sredstava imaju mediji koji su članovi eksterne regulacije – zbog čega? Ovo je napravljeno samo zato što najjači nezavisni mediji kao što su Dan, Vijesti, TV Vijesti, Monitor, imaju samostalnu regulaciju. Sve je napravljeno da ovo ne bude podsticaj za medije, već kažnjavanje neposlušnih koji se bave istraživačkim novinarstvom", kazao je Nikola Marković, urednik "Dana".  

Bojanić i Marković napominju  kako međunarodni propisi, kao i preporuke OEBS-a, samoregulatorna tijala i ombudsmane  vide kao ravnopravne  mehanizme za regulaciju.

Za "Vijesti" je problematično i to što zakon nije zabranio da oni koji posreduju na oglašivačkom tržištu istovremenu budu i vlasnici medija. 

"To može da nas dovede do blokade crnogorskog medijskog marketinškog tržišta, i do toga da su mediji koji su čitani, gledani, kojima ljudi vjeruju, i koji rade u javnom  interesu, budu onemogućeni da posluju održivo", kazala je Kadić Bojanić.

Primjedbama ovdje nije kraj.

Predlogom zakona o medijima predviđeno je i da je novinar dužan da na zahtjev tužioca, otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom zatvora od pet ili više godina. 

"Za neka krivična djela, recimo za ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja, kazna je preko 5 godina to znači da tužilac može, ako hoće, da i za takvo krivično djelo traži od novinara da mu otkrije izvor što je potpuno neprirodno, jer vi znate - novinar kad jednom otktrije inentitet svog izvora on je završio, on se više ne može baviti ovim poslom na valjan način", kazao je Marković.

Iz DPS-a su najavili da bi zakoni o medijima trebalo da budu u skupštinskoj proceduri u januaru.