Ključne institucije u v.d. stanju, uskoro moguće i Ustavni sud

Dok nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović upozorava i Vladu i parlament da je i država u svojevrsnom v.d. stanju, te da takvo stanje DPS namjerno održava u izbornoj godini, iz vladajuće partije upiru prstom na opoziciju, kao ključnog krivca, ocjenjujući da ono što se dešava nije demokratski
3927 pregleda 16 komentar(a)

Sudski savjet, Vrhovno državno tužilaštvo, Agencija za sprečavanje korupcije, Državna izborna komisija - ovaj niz ključnih državnih institucija u v.d. stanju, ili bez čelne pozicije, mogao bi se uskoro nastaviti.

"Imamo potencijalno v.d. stanje već za nekih desetak dana u Ustavnom sudu, gdje je za očekivati da zbog odnosa snaga, uslovno rečeno, u Ustavnom sudu, taj sud ne izabere svog predsjednika. Dakle, institucionalni haos ili kolaps, koji dovoljno govori u kakvoj se situaciji nalazi država u izbornoj godini", kazao je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

Sudskom savjetu je u oktobru 2018. istekao mandat, a nova četiri člana, iz reda uglednih pravnika, nijesu izabrana jer nije bilo dvotrećinske većine u parlamentu, pa im je izmjenama Zakona produžen mandat.

Od oktobra prošle godine u v.d. stanju je i Vrhovno državno tužilaštvo. Nakon petogodišnjeg mandata, izborom Ivice Stankovića za vršioca dužnosti VDT-a, izbjegnuta je blokada rada i ove institucije, pošto na konkurs za izbor novog VDT-a nije stigla nijedna prijava. U međuvremenu, novi kandidat je specijalna tužiteljka Lidija Vukčević, ali i za njen izbor treba makar sedam glasova opozicije.

Agencija za sprečavanje korupcije u v.d. stanju je od 13. januara ove godine. Tada je za v.d. direktora ASK-a izabran Savo Milašinović, nakon što je doskorašnji Sreten Radonjić otišao na mjesto predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka.

U svojevrsnom v.d. stanju, i to u izbornoj godini, trenutno je i Državna izborna komisija. Njenom čelniku Đorđiju Vukčeviću mandat je prestao po sili zakona, jer je prije nedjelju dana ispunio uslov za starosnu penziju.

Sve ovo je problematično, priznaju i u vladajućem DPS-u. Ističu, pak, da je to posljedica ustavnih amandmana iz 2013, kojima je za određene izbore propisana dvotrećinska većina u Skupštini

Ako smo tada tezili nekim demokratskim iskoracima, ovo što se danas dešava u Crnoj Gori najmanje liči na demokratiju. Opstrukcije su sa svake strane, ja bih rekao, prije svega, od kolega iz opozicije, koji definitivno nijedan predlog niti jedan razgovor na tu temu hoće na ozbiljan način da odrade sa predstavnicima vlasti", kaže poslanik DPS-a Milorad Vuletić.

Na ovakav stav vladajuće partije, Damjanović odgovara:

"Netačno da opozicija bježi od dijaloga, vlast neće da inicira dijalog. Namjerno se koči porocedura od DPS-a i njihovih satelita, jer njima odgovara ovaj institucionalni haos, jer pokušavaju da love u mutnom".

I dok u vlasti nijesu sigurni kako da se izađe iz ovakvog stanja, u opoziciji smatraju da je jedino rješenje međunarodni posrednik.

"Šta će biti i kako u buduće nijesam siguran, ali pred nama su i druge aktivnosti. Mnogo je posla, mnogo obaveza i mnogo problema, kako će se sve to dešavati, nadam se da ćemo vrlo brzo znati", rekao je Vuletić.

"Ovo će se završiti sa ozbiljnom međunarpodnim posrednikom, nekim iz EU, poput Pribe u Makedoniji, da ovdje počisti stvari", ističe damjanović.

Iako je raspisan konkurs za direktora ASK-a, a Administrativni odbor treba da pokrene proceduru za izbor DIK-a, Damjanović sumnja da se država iz svojevrsne institucionalne blokade može izvući brzo, jer je naredno redovno zasjedanje Skupštine tek u martu.

Bonus video: