"KORONA JE ŽUTI KARTON"

Nele Karajlić za Boje jutra: Koliko je velika čovjekova potreba za slobodom, toliko je velika i njegova želja da bude kontrolisan

Karajlić ističe da koronu shvata kao žuti karton, budući da nije zahtijevala mnogo odricanja na strani čovjeka, ali da se postavlja pitanje šta će se desiti ako se zagadi voda, vazduh, ili se desi nešto značajnije.
3170 pregleda 3 komentar(a)
Dr Nele Karajlić, Foto: BETAPHOTO
Dr Nele Karajlić, Foto: BETAPHOTO
Ažurirano: 11.05.2020. 10:16h

Nenad Janković, poznatiji kao dr Nele Karajlić, frontmen grupe Zabranjeno pušenje, pisac tri romana, glumac i producent, za Boje jutra je govorio o umjetnosti u periodu epidemije koronavirusa, kulturi u periodu Jugoslavije, ali i planovima u daljem radu.

„Ja bih kovid19 okarakterisao kao odbrambeni mehanizam prirode na divljačko ponašanje čovjeka“, kaže Karajlić.

On ističe da koronu shvata kao žuti karton, budući da nije zahtijevala mnogo odricanja na strani čovjeka, ali da se postavlja pitanje šta će se desiti ako se zagadi voda, vazduh, ili se desi nešto značajnije.

„Ja ne vjerujem u drugi udar virusa, ne zato što sam epidemiolog, već zato što mi se čini da priroda ne reaguje na očekivani način, a ljudski rod voli da bude kontrolisan, nijesmo previše slobodni i srećni smo kad nam se iznad glava naprave sigurnosne kamere“, dodaje Nele.

Kako kaže, onoliko koliko je ljudska potreba za slobodom velika, toliko je velika i želja da se bude kontrolisan, što je, ističe, i razlog što je kroz istoriju postojao veliki broj autoritarnih režima.

„Nije neki čovjek došao na vlast zato što je on bio jako snažan i moćan, već zato što je taj narod bio i rad da njime bude upravljano“, kazao je Karajlić.

On je napomenuo da nije bilo drugog načina da se spriječi širenje virusa do zatvaranja i obustave svake aktivnosti, ali je, kako kaže, druga stvar što u tome odmah dođu do izražaja i druge strane i različite zloupotrebe.

„Svaka vlast bi voljela da ima apsolutnu kontrolu, to je prirodna vlast“, kazao je Nele.

„Nikad nijesmo bili toliko zajedno sa svijetom kao u ovom periodu koronavirusa, Balkanci imaju taj talenat i potrebu za druženjem, što ne postoji kod Skandinavaca, pa to dvoje ne možemo upoređivati, nama ove okolnosti padaju naročito teško“, dodao je Karajlić.

„Mi od Tita nijesmo naučili ništa, niti ono dobro, niti ono loše što je imao, jednostavno se nije pojavio čovjek na Balkanu koji je, koliko politički, toliko i filozofski mogao da artikuliše sve ono što je bio Tito“, ističe Nele i dodaje da su njegova sjećanja na nekadašnju Jugoslaviju pomiješana.

„Moja osjećanja su podijeljena, imam prijatno sjećanje na tadašnju kulturu, čiji sam bio dio, imam pozitivno sjećanje na značaj te zemlje koji će se teško ponoviti, dok raspad Jugoslavije i ono što je kasnije uslijedilo kvari taj utisak i ne mogu a da Tita ne povežem i sa tim dijelom“, kazao je on.

On ističe da je masovna, popularna kultura tog perioda bila ta koja je obilježila osamdesete godine, kao i da je kultura Jugoslavije u periodu od osamdesetih do devedesetih bila jedna od značajnijih u Evropi.

„Ako počnemo da nabrajamo ploče, filmove, predstave, knjige, vidjećemo da je taj period fundamentalan za ovdašnje prostore“, kazao je Karajlić.

„Pisac ne piše kad mu korona dozvoli, već kada dobije inspiraciju, pa se ne mogu pohvaliti da sam u tom dijelu bio vrijedan, za sada imam muzičke planove, pa se nadam da će uskoro i moći realizovati“, saopštio je on.