“Prilično interesantno i neizvjesnije nego što su prethodni izbori bili”,

Bešić: DPS oslabio za pet do šest odsto zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti

"Kolateralna najveća šteta koju je DPS sebi napravio donošenjem Zakona je što je ojačao motivaciju glasača koji su protiv njih da izađu i glasaju protiv njih”, kazao je on

34801 pregleda 435 reakcija 135 komentar(a)
Miloš Bešić, Foto: Printscreen YouTube
Miloš Bešić, Foto: Printscreen YouTube
Ažurirano: 05.08.2020. 21:14h

Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Miloš Bešić u razgovoru za Televiziju Vijesti ocjenjuje da je vladajuća Demokratska partija socijalista ušla u ovu izbornu trku oslabljena za pet do šest odsto biračkog tijela, zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Pored toga, smatra Bešić, sva dešavanja u vezi sa ovim Zakonom ojačala su motivaciju opozicionih birača da izađu na izbore. Ipak, iako sigurno neće dobiti apsolutnu većinu, Bešić podsjeća na sigurnu podršku manjina DPS-u. Zato bi jezicak na vagi mogle da budu građanske partije SDP i URA.

 

Iako su izbori u regionu pokazali da epidemija koronavirusa ide u prilog vlasti, profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Miloš Bešić smatra da to neće biti presudni faktor u izbornoj trci 30. avgusta. Ključna stvar biće, kako ocjenjuje, efekti donošenja Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji nisu pogodovali vladajućoj strukturi.

"DPS je usljed donošenja zakona o slobodi vjeroispovjesti izgubio negdje između pet i šest procenata biračkog tijela. E sad, taj procenat koji su oni izgubili nije prešao na drugu stranu, oni su pošli u apstitenciju. Oni nisu promijenili stranu, vrlo je teško promijenit stranu u tim blokovskim podjelama, ali su prosto prošli u apstitenciju, sad je pitanje da li će do izbornog dana DPS uspjeti da vrati taj dio biračkog tijela", kazao je on.

I tu nije kraj posljedicama usvajanja Zakona u Skupštini, zbog kojeg su širom Crne Gore mjesecima organizovani protesti, kaže Bešić.

"Kolateralna najveća šteta koju je DPS sebi napravio donošenjem Zakona je što je ojačao motivaciju glasača koji su protiv njih da izađu i glasaju protiv njih”, kazao je on.

Ipak, Bešić smatra da će izlaznost biti manja nego na prethodnih izborima, ali to ne vidi kao odlučujući faktor.

Iako smatra da DPS neće imati dovoljno glasova za apsolutnu većinu, podsjeća da ta partija ima tradicionalnu podršku nacionalnih manjina, ali da je upitno šta će se desiti sa mandatom Hrvata za koji se sada bore dvije stranke.

U međuvremenu, Demokrate i Demokratski front boriće se za isto biračko tijelo.

“U sumi srpsko biračko tijelo ili prosrpsko tijelo imaće oko 42 procenta glasova. U sumi vrlo lako se ti glasovi prelivaju od DF-a ka Demokratama i obrnuto, borba između njih se vodi za to biračko tijelo”, kazao je on.

On je dodao da je mišljenja da če se koplja lomiti građanskih partija SDP i URA.

“Taj blok je negdje kumulativno dobio na snazi i on se kreće 12 do 14 procenata. U dinamici odnosa u tom građanskog biračkom tijelu će se odlučivati rezultati ovih izbora”, smatra on.

Ako se uzme u obzir da je biračko tijelo GP URA nestabilno, a da je upitno i sa kim bi SDP i URA mogle u eventualnu postiuzbornu koaliciju, ali i koliki bi mogao da bude uticaj koronavirusa, Bešić naposlijetku zaključuje.

“Prilično interesantno i neizvjesnije nego što su prethodni izbori bili”, poručio je on.