suočavanje sa ogromnim problemima

Kako privući investitore u uslovima korona krize i promjene vlasti u CG

Urednik srpskog nedjeljnika NIN, Milan Ćulibrk, ne očekuje značajnija ulaganja, makar dok se ne pronađe neko rješenje za pandemiju virusa korona

27689 pregleda 132 reakcija 10 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Printscreen YouTube
Ilustracija, Foto: Printscreen YouTube

Pad BDP-a u drugom kvartalu za čak 20 procenata, korona-kriza kojoj se ne nazire kraj i koja će, izvjesno, usloviti dalji pad ekonomije i duboku recesiju, promjena vlasti….

Je li u ovakvim okolnostima, uz sve posljedice loše ekonomske politike prethodnih vlada, realno govoriti o stranim ulaganjima i privlačenju ozbiljnih investitora?

"Svakako da će svaki investitor sačekati da se formira vlada, da vidi sa kim treba da razgovara, ali to vrijeme ne treba gubiti, u smislu čekati da prođe pandemija, skrštenih ruku. Vlada će se formirati nadam se brzo. Ohrabruje najava novog mandatara da će u prvom redu biti odgovornost u javnoj upravi, i pod tim podrazumijevam čiste odnose i sa investiorima", kazao je ekonomista Mladen Bojanić.

Urednik srpskog nedjeljnika NIN, Milan Ćulibrk, ne očekuje značajnija ulaganja, makar dok se ne pronađe neko rješenje za pandemiju virusa korona.

"I čini mi se, ako je 30 godina čekala opozicija da osvoji vlast u Crnoj Gori, ne postoji gori trenutak u kome je mogla da je osvoji, jer je sada čeka suočavanje sa ogromnim problemima. Ono što je dodatni problem je to što će pandemija najviše pogoditi zemlje sa razvijenim uslužnim sektorom, a Crna Gora značajan dio svojih prihoda ostvaruje od turizma", rekao je Ćulibrk.

Prihodi od turizma su ovog ljeta pali oko 90 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uz tako značajan deficit u budžetu, državni dug od tri milijarde i 700 hiljada, i čak 560 miliona eura, koje Crne Gora naredne godine treba da izdvoji za kreditne rate i stare dugove, neophodno je, ističu stručnjaci, da se nova javna uprava svim ozbiljnim stranim investitorima predstavi kao kredibilna. Jer, primjećuje Bojanić, u prethodnom sistemu pravila su se slabo poštovala.

"Staro pravilo – svaka ptica svome jatu, tako da su i ovi investitori, koji su znali kakava je situacija ovdje, s puno korupcije, s puno nepotizma, pojedinaca kojima je sve moglo biti, koji su kreirali zakone prema svojim potrebama, takve smo imali i investitore koji se najbolje snalaze u takvom ambijentu, vrijeme je da se s tim prekine", rekao je Bojanić.

"Da postoji sistem, da za svakog investitora uslovi budu isti, da to ne zavisi od toga da li taj investitor poznaje predsjednika države, premijera, ministra... nažalost, takve stvari su se ovdje dešavale. I ono što jeste dodatni problem, ja se nadam da Crna Gora neće upasti u tu zamku, različit odnos vlasti prema domaćim i stranim investitorima, ovdje su strani investitori po pravilu imali povlašćen položaj. Nema većeg rasta bez većih domaćih investicija, a ja se plašim dok se ne riješi situacija sa kovidom 19, da je nerealno očekivati veće investicije", kazao je Ćulibrk.

Mladen Bojanić misli da Crna Gora, ipak, još ima šansu da privuče strane investicije.

"Mi imamo jako dobru, što se tiče stranih investicija, poresku politiku – jako niske poreze, što im je svakako prihvatljivo. Što se tiče turizma još ima lokacija interesantnih za strane investitore, mi smo ipak evropska zemlja i vjerujem da ćemo sve više to dokazivati, da tražimo ozbiljne investitore, da u CG mogu računati na ozbiljnost poslovanja, da ih niko ne reketira i ucjenjuje", dodao je Bojanić.

Ćulibrk ukazuje i na još jednu grešku Srbije, kada su u pitanju strani investitori, na kojoj bi Crna Gora mogla da uči

"To su ogrome subvencije, jer naša vlada je iz budžeta izdvajala i po 20 i po 30 hiljada eura za svako novo radno mjesto", kazao je Ćulibrk.

To, tvrdi Ćulibrk nije imalo efekta na rast BDP-a u Srbiji, iako su strane investicije rasle. U Crnu Goru za prva četiri mjeseca ove godine stigla su 282 miliona eura stranih investicija, dok su u prošloj godini one iznosile blizu 800 miliona. U protekloh 16 mjeseci prvo mjesto po ulaganjima u našu zemlju drže Rusi, sa 95 miliona, a drugi su Kinezi sa 70. Zanimljivo je da stranih direktnih investicija iz Kine nije bilo prošle, već se sve odnosi na prva 4 mjeseca ove godine, ali u koji sektor su ulagali ostaje nepoznanica, jer su te investicije označene kao povjerljive.