okupljanje na platou ispred skupštine

DF obilježio petu godišnjicu protesta: "Da nije bilo 24. oktobra 2015., ne bi bilo ni 30. avgusta 2020."

U Građanskoj alijansi ocjenjuju da će, nažalost, epilog onoga što je pratilo 24. oktobar stići iz Evropskog suda za ljudska prava, pošto institucije države nijesu uradile svoj posao i do kraja procesuirale brutalna kršenja ljudskih prava

7322 pregleda 18 komentar(a)
Sa protesta DF, 24. oktobar 2015., Foto: Boris Pejović
Sa protesta DF, 24. oktobar 2015., Foto: Boris Pejović

Poslanički klub Demokratskog fronta (DF), okupljanjem na platou preko puta Skupštine Crne Gore u Podgorici, obilježio je danas petu godišnjicu velikog protesta, koji je završio neredima, nakon što su poslanici DF pokušali da uđu u Skupštinu.

Iz DF danas kažu kako je tada počela revolucija koja je dovela do 30. avgusta 2020. i smjene tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista (DPS).

U Građanskoj alijansi ocjenjuju da će, nažalost, epilog onoga što je pratilo 24. oktobar stići iz Evropskog suda za ljudska prava, pošto institucije države nijesu uradile svoj posao i do kraja procesuirale brutalna kršenja ljudskih prava.

Neredi, kamenice, suzavac, šok bombe, prebijanja...

Od ovih slika ispred Skupštine Crne Gore, a potom i sa ulica Podgorice, prošlo je pet godina.

 

Na isto mjesto lideri DF i poslanički klub ovog saveza, stigli su danas kako bi podsjetili i poručili.

"Da nije bilo 24. oktobra 2015., ne bi bilo ni 26. decembra 2019., niti bi bilo 30. avgusta 2020. Upravo je ovdje na ovom mjestu otpočela revolucija koja traje, koja ima za cilj da oslobodi Crnu Goru, da je demokratizuje", kazao je Milan Knežević, poslanik i jedan od lidera DF.

Tadašnji veliki protest uslijedio je nakon 21 dan kampovanja u takozvanom šatorskom naselju koje je DF postavio ispred Skupštine, tražeći formiranje prelazne vlade i fer izbore.

Kada su šatori uklonjeni tokom policijske akcije, uslijedili su mitinzi, a demonstranti su tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću postavili rok od sedam dana da ode.

On na to nije pristao, pa je zakazan protest tog 24. oktobra 2015., na kome su se okupile ne samo pristalice DF, već i brojni nezadovoljni građani i pristalice drugih opozicionih stranaka.

Nakon govora, lideri DF pokušali su da uđu u parlament, policija im to nije dozvolila, demonstranti su kamenicama i flašama počeli da gađaju policijske kordone i to je bio početak haosa.

Lideri DF sa ove vremenske distance ističu da je ovaj protest i upozorenje novoj vlasti.

"Da ako ne budemo dobro vladali, ako ne ispunimo naša obećanja biračima, da neka nova generacija treba da doše ovdje da nas upozori", rekao je Nebojša Medojević, jedan od lidera DF.

"Bili smo i kod našeg Koče Pavlovića, Jelisave Kalezić, Janka Vučinića, obišli grobove, položili vijence, saopštili da njihova borba nije bila uzaludna nego da je ono u šta su vjerovali desilo", kazao je Andrija Mandić, jedan od lidera DF.

U protestima je povrijeđeno 40 ljudi.

Neki su brutalno pretučeni.

Kada se, podvuče crta, ocjenjuju u Građanskoj alijnsi nekažnjivost je odlika cijelog slučaja.

"Tužilastvo je moralo mnogo više da uradi, nažalost nije. Ne znamo šta je tu bilo gore, prebijanje građana na ulici, ostavljanje na ulici, hapšenje, zatvaranje bez zakonskog osnova, ne znamo da li je gore to što su se policajci solidarisali između sebe pa tužilaštvu nijesu davali informacije ko je od njihovih kolega radio sve te nezakonite radnje, i na kraju tužilaštvo koje nije dovelo do toga da zaista odgovorni budu i kažnjeni", rekao je Zoran Vujičić iz Građanske alijanse.

Te noći maskirani pripadnici specijalne policijske jedinice pretukli su učesnika protesta Mija Martinovića, kao i dvojicu mladića u Zlatarskoj ulici u Podgorici.

Oba ova slučaja epilog traže na sudu za ljudska prava u Strazburu

"Koji će nažalost donijeti odluke takve da će se uniziti ugled Crne Gore, iz više raloga, a glavni je da institucije sistema nijesu odradile svoj dio posla", kazao je Vujičić.