Demokratska partija socijalista (DPS), nakon tri decenije, od juče i formalno nije na vlasti u Crnoj Gori.
Građanski aktivisti i novinari ocjenjuju da je najveća zaostavština trodecenijske vladavine partije Mila Đukanovića podijeljeno društvo, po svim osnovama.
U nasljeđe nam bivša vlast ostavlja i naraslu korupciju, privatizovane državne resurse, ekonomski i socijalno raslojenu zemlju.
Spoljnopolitički kurs, generalno se smatra pozitivnim.
Šta je plus a šta minus trodecenijske vladavine DPS na polju politike, ekonomije, obrazovanja i kulture pitali smo novinarku Monitora Milenu Perović i građanskog aktivistu Stefana Đukića.
Šta je ključna poztivna i negativna karakteristika trodecenijeske DPS vlasti na polju unutrašnje i spoljne politike?
"Ključna negativna stvar na polju unutrašnje politike koju je obilježila trodecenijska DPS vladavina je činjenica da je stvoren jedan autokratski I klijentelistički sistem u kom su mogli da plivaju samo njihovi, a svi ostali su bili neprijatelji. Samim tim je dubljen taj jaz, kako na socijalnom nivou između bogatih i siromašnih, tako i podjele koje se tiču identitetskih pitanja, na kojima je DPS učvršćivao svoju vlast. Što se tiče pozitivnih stvari one se mogu smjestiti na to polje spoljne politike i tiču se spoljno-političkog kursa zemlje od otklona Miloševiću 97., preko intergracija i puta ka EU i ulaska u NATO", istakla je Perović.
"Ono što ostaje kao zaostavština 30-godišnje vlasti DPS, to je posvađani narod po bratskoj, nacionalnoj, političkoj, religijskoj i svakoj drugoj osnovi i to je nešto što neće moći jedna vlada da sredi, jedna politika da popravi, već nešto što će dugo trajati i od čega ćemo se dugo liječiti. Što se tiče dobrih stvari, jako je teško istaći šta je to i zapravo dovoljno govori o ovoj bivšoj vlasti kakva je bila to što je najbolja stvar koju možemo reći za njih je što nisu pali pod neke diktatorske instinkte i pokušali svim silama da brane vlast i ospore ove izbore", rekao je Đukić.
Šta je ključna poztivna i negativna karakteristika trodecenijeske DPS vlasti na polju ekonomije?
"Šačica privilegovanih i bliskih je privatizovala i preuzela društvene resurse kroz netransparentne i loše privatizacije što je proizvleo siromaštvo i neozdravljenje privrede i odlazak desetina ljudi iz zemlje koji su pokušali da negdje drugo rade. Moram da napomenem i da je užasna korupcija nešto što je obilježila te tri decenije vladavine, što je opet uticalo na raslojavanje siromaštvo i propast privrede. Ono što je dobro je opet povezano sa tm spoljno-političkim kursom, i u tom smislu su se dešavale neke reforme koje se mogu pozdraviti, recimo od uvođenja marke, eura, do reformi poreskog sistema", rekla je Perović.
"Što se ekonomije tiče, ove godine smo vidjeli šta je najgora stvar u našoj ekonomskoj politici, to je vezivanje za jednu privrednu granu – turizam, koju je ove godine uništila pandemija koronavirusa, a znamo da se ovo nije desilo, desilo bi se nešto drugo što bi kao domino efekat pokvarilo čitav sistem dalje. Tako da je veliki nauk da se ne može na jednoj nesugornoj grani bazirati ekonomija i to je nešto što se mora mijenjati u budućnosti. Ako pričamo o drobrim stvarima ekonomije, to je jako teško vidjeti. Postoje neke progresivne mjere koje su na nivou načela, kao što je recimo mali porez na dobit, ali koje nijesu do sada iskorišćene kao ekonomska prilika", rekao je Đukić.
Šta je ključna poztivna i negativna karakteristika trodecenijeske DPS vlasti na polju obrazovaja i kulture?
"Školama su vladali partijski vojnici, univerzitetima, nedostajalo je autonomije, slobode... Formiran je privatni univerzitet koji je opet bio u rukama ljudi bliskih Đukanoviću I koji je uticao na dodatno urušavanje državnog Univerziteta, koji se našao na dnu ljestvice na kojoj se mjeri kvalitet obrazovanja. Ono što je dobro je opet proizvod spoljno-političkog kursa i činjenica da se zemlja otvorila, samim tim su bile omogućene međunarodne saradnje, ljudi su ipak imali mogućnost da se negdje drugo usavršavaju. Na polju kulture opet ista priča, i ona je privatizovana, privilegovani su uzimali novac da bi uglavnom govorili o identiteskim pitanjima", poručila je Perović.
"Dobra stvar je moderna nastava i kako je ona zamišljena, pa neki počeci reforme školstva sa kojima se stalo. Tako dolazimo i do loših svari, loša stvar je što sve što postoji na papiru ne postoji u praksi. Recimo za obrazovanje, mi nemamo mogućnost da imamo modernu nastavu ako imamo odjeljenje od 40 đaka, ako imamo stare škole, ako nemamo dobre udžbenike, ako nemamo motivisane nastavnike, da predaju i da daju sve od sebe, nemaju autoritet jer su institucionalno nezaštićeni, novcem nedovoljno podržani i sve ostalo. Ista stvar je i sa kulturnim radnicima", kazao je Đukić.
Bonus video:
