u rasadniku Uprave za šume u Kolašinu

NVO Natura formirala ekserimentalne parcele: Gaje žutu lincuru, neven, kamilicu i ehinaceu

"Na ovaj način pokušavamo da afirmišemo sakupljanje ljekovitog bilja, ali i gajenje, plantažno gajenje koje može biti značajan izvor prihoda za stanovništvo na ruralnom dijelu Crne Gore", istakao je Mikan Medenica, direktor NVO Natura

1638 pregleda 57 reakcija 0 komentar(a)
Ekserimentalna parcele u rasadniku Uprave za šume u Kolašinu, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Ekserimentalna parcele u rasadniku Uprave za šume u Kolašinu, Foto: Screenshot/TV Vijesti

Nekontrolisano iskopavanje i ilegalna prodaja žute lincure, koju s pravom nazivaju kraljicom ljekovitog bilja, uslovilo je da se ona već godinama nalazi na crvenoj listi flore Crne Gore.

Zbog toga je nevladina organizacija (NVO) Natura, formirala ekserimentalne parcele u rasadniku Uprave za šume u Kolašinu, na kojima pored lincure gaji neven, kamilicu, ali i toliko traženu ehinaceu, kako bi podstakli gajenje ljekovitog bilja i šumskog voća, ali i poboljšali uslove za zapošljavanje na sjeveru države. 

"Na ovaj način pokušavamo da afirmišemo sakupljanje ljekovitog bilja, ali i gajenje, plantažno gajenje koje može biti značajan izvor prihoda za stanovništvo na ruralnom dijelu Crne Gore", istakao je Mikan Medenica, direktor NVO Natura.

Na Bjelasici i drugim planinama, koje su bila najveća staništa lincure, tvrdi sagovornik Televizije Vijesti, postoje čitavi preorani djelovi sa kojih se ona odnosi nepoznatim kanalima.

Nezakonito iskopavanje lincure može se smanjiti kroz plantažno gajenje.

Dio rasada se vraća u prirodu a drugi dio dijeli stanovništvu.

"Da bi na nekim svojim parcelama u prvom redu napravili neki ogled da vide kako to sve ide, da nauče sve te korake koji su potrebni, a kasnije ako ocijene da to zadovoljava neke njihove standarde da se okrenu i plantažnom gajenju lincure", kazao je Medenica.

Upravo plantažno gajenje rijetkih i zaštićenih vrsta je dobra šansa za smanjenje nezaposlenosti.

A znanja o o uzgoju i plasmanu eko bilja sticalo je nedavno i 30 polaznika iz Kolašina, Mojkovca, BIjelog Polja, Andrijevice i Rožaja, kroz obuke zelenog preduzetništva.

"Kao i obuka na terenu koje su se ticale sticanja praktičnog znanja u gajenju ljekovitog bilja da na praktičnom primjeru objasnimo ljudima kako mogu da gaje ljekovito bilje, da savladaju te tehnike", rekao je Medenica.

Ipak, zbog lakšeg i sigurnijeg uzgoja sve više interesovanja vlada za aroniju i borovnicu, pa je polaznicima podijeljeno 1.000 sadnica, kako bi prvo na manjim parcelama isprobali isplativost.

"To je jedan, da kažem, dugoročniji način eksploatacije, posadi se sadnica, ona je drvenasta i ona traje više godina", poručio je Medenica.

Projekat Zeleno preduzetništvo za održivi razvoj na sjeveru Crne Gore kroz obuke i radionice, organizovane u saradnji sa Biotehničkim fakultetom u Bijelom Polju podržala je Američka ambasada.

Inače, u rasadniku Uprave za šume uzgaja se i veliki broj sadnica četinara.

Preporučujemo za Vas