popović samardžić u "bojama jutra"

Prve vakcine u januaru

"Sada su kolege intenzivno angažovani na pripremanju dokumentacije za konkurisanje na farmaceutskom tržištu jer prethodno ministarstvo nije uradilo tu biokratsku dokumentaciju, i Akcioni plan koji je neophodan za konkurisanje na tržištu", kazala je Popović Samardžić

16283 pregleda 8 komentar(a)
Popović Samardžić u Bojama jutar, Foto: TV Vijesti
Popović Samardžić u Bojama jutar, Foto: TV Vijesti

Manji kontingent vakcina protiv koronavirusa očekuje se u januaru, kazala je epidemiološkinja i predsjednica Skuštine ljekarske komore i Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti.

Kazala je da joj je to rečeno u razgovoru sa kolegama iz Instituta za javno zdravlje, te da je u pitanju donacija Evropske unije.

"Drugi kontingent negdje očekuju u februaru, martu, kroz Kovaks mehanizam, ali i tu se radi o manjim količinama, ne mogu još uvijek da preciziraju koje će to biti količine", rekla je Popović Samardžić. "Sada su kolege iz intenzivno angažovane na pripremanju dokumentacije za konkurisanje na farmaceutskom tržištu jer prethodno ministarstvo nije uradilo tu biokratsku dokumentaciju, i Akcion plan koji je neophodan za konkurisanje na tržištu", pojašnjava.

Popović Samardžić je rekla da su očekivanja od nove vlasti velika, te da će se sjutra sastati sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić Bojović.

Priorititeti sindikata su prema njenim riječima "rješavanje statausa ljekara kroz Zakon o zaradama u javnom sektoru, da se shodno kompleksnosti posla i odgovornosti i ljekarima dodijeli koeficijent i prepoznaju se zakonom".

Ona je dodala da je neophodno rješavanje problema politizacije zdravstva.

"U pandemijii koja je i dalje aktuelna mogli ste da uočite sve mane jednog takvog zdravstvenog sistema, sistema koji trpi sve političke pritiske koji se tiču imenovanja direktora kroz političku pripadnost, dodjeljivanje specijalizacije kroz takve privilegije", kazal je ona.

Kako kaže, depolitizacija zdravstva i stavljanje struke ispred politike doprinijela bi poboljšanju zdravstvenog sistema koji bi bio brzo uočljiv.

Ona je istakla da profesorka Marina Ratković nije smijenjena, te da je riječ o spinovanju.

"Ratković je po sili zakona otišla u penziju u junu mjesecu i ona nije mogla da obavlja funkciju direktorice više, budući da se njen ugovor o angažovanju produžava svako pola gfodine, tako da nijesu postojali zakonski uslovi da ona nastavi da obavlja tu funkciju", kazala je Popović Samardžić.

Ona je kazala da Ratković ostati poznata jer je u Crnoj Gori pokrenula i oživjela Transpantacioni program, i omogućila pacijentima da budu dio tog programa.

"On joj je oduzet. U sastavu prethodne Vlade Vesna Miranović koja je bila zamjenik ministra, koja nema nikakve kompetencije iz te oblasti, koja je pedijatar, stavila je sebe da bude na čelu tog programa zamijenila je Milenu Ratković, i niko se nije oglašavao tim povodom a mislim da bi profesorica Marina Ratković više bila zahvalna da su se tada oglasili i više borili za njen ostanak, jer se to odrazilo na kvalitet rada tog projekta koji je zahvaljujuci Vesni Miranović ugašen".

Ona dodaje da očekuje smjene direktora koji su duže od dva mandata na čelu neke zdravstvene ustanove, i da u Crnoj Gori ne postoji evaluacija rada.

"Vi ne znate koji rezultati preporučuju nekoga da bude na čelu neke ustanove 15 godina", kazala je ona i navela da je u pitanju pogrešna praksa sa velikim političkim uticajem.

Ona je apelovala da se prestane sa političkom praksom i vršenjem pritiska i da se dozvoli svakom ko je imenovan da da bira svoje saradnike bez da mu nameću nekog drugog.

Situacija u specijalnoj bolnici Dobrota je fascinantna jer je na čelu bolnice covjek koji je bio vaterpolo sudija, nije iz struke, kazala je ona.

Popović Samardžić je i predstavila istraživanje u saradnji sa profesor Vladimirom Jaćimovićem i studentkinjom Anđelom Simonović koji su pokušali da kroz matematičke modele pokušali da dođu do predikcija šta će se epidemiološki dešavati u Crnoj Gor.

Komentarišući nove mjere kazala je da strategija mora da bude jasna.

"Mislim da je i za ekonomiju i za stanovništvo u prethodnom periodu mnogo boje bilo da smo bili svi u sitiom sosu 14 dana, da to nisu samo ugostitelji ili određene privredne grane, mislim da je bolje bilo potpuno zatvaranje na 14 dana, stroge kontrole granice", saopštila je ona i dodala da je na ovoliko veliki broj oboljelih veoma teško pratiti kontakte.

Kazala je da smatra da su mjere opuštene ali i da je dobro što je došlo do određenih korekcija, te da pristup mora da bude prema svima jednak.

Dodaje da je do najvećeg širenja epidemije došlo krajem avgusta i u septembru.

Preporučujemo za Vas