Konstituisanjem Skupštine i izborom Vlade, koju prvi put posle 30 godina ne predvodi DPS, desile su se političke promjene i prilika da nova vladajuća većina na djelu pokaže sve ono za šta se godinama deklarativno zalagala.
Međutim, NVO sektor i opozicija upozoravaju da uslovljavanjem usvajanja tužilačkih zakona od strane DF-a, Skupština već mjesecima ne sprovodi svoju osnovnu ulogu.
"Samo otežava okolnosti za rad i za sprovođenje mnogih potrebnih reformi i politika", ocijenila je Milena Gvozdenović iz CDT-a.
"Prethodna četiri mjeseca Skupština suštinski ne vrši svoju zakonodavnu aktivnost. Naime, na desetine zakona se nalazi u skupštinskoj proceduri o kojima se uopšte ne odlučuje ni na sjednicama odbora, da ne govorimo da li je to došlo do plenuma", kazala je poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković.
Budžet, uvođenje dječjeg dodatka i besplatnih udžbenika, izmjene zakona o državnom tužilaštvu i unutrašnjim poslovima - samo su neki od akata čije se usvajanje već mjesecima čeka. Do kraja proljećnjeg zasijedanja, najavljuje potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, rad Skupštine biće mnogo intenzivniji.
"U tome su nas negdje omeli izbori, jer kad imamo lokalne izbore onda bi se Skupština, odnosno plenum pretvorio u reklamni dio za političke partije i mnogo bi se više pričalo o izborima nego na zadatu temu".
Bošnjak, s druge strane, tvrdi da je Skupština u novom sazivu unaprijedila svoju kontrolnu ulogu, češćim kontrolnim saslušanjima predstavnika izvršne vlasti.
"I mi koji smo vladajuća većina podržavamo ta kontrolna saslušanja jer mislimo da treba jačati kontrolnu ulogu Skupštine", kazala je ona.
"Kako možete govoriti o transparentnosti Skupštine kad imate situaciju da na Zakonodavnom odboru, kao ključnom odboru gdje treba da se kaže da li je Predlog zakona o budžetu u skladu sa Ustavom ili nije, vi nemate prisustvo ministra finansija koje je obavezno", ističe Vuksanović Stanković.
Gvozdenović, međutim, napominje da kontrolna saslušanja sama po sebi nisu dovoljna već i da Skupština mora da razvije i sistem za praćenje implementacije zaključaka i preporuka usvojenih na saslušanjima. Upozorava i da je usvajanje sistemskih zakona po skraćenom postupku, bez konsultovanja javnosti, postalo važna karakteristika novog saziva Parlamenta.
"Sama ta igra između Vlade i Skupštine u kojoj Skupština predlaže zakone kako bi se izbjegla javna rasprava može samo negativno da se odrazi i po transparentnost i po inkluzivnost zakonodavnog postupka."
Preporuke međunarodnih partnera ali i potrebe domaće javnosti uslovile su da, objašnjava generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić, Skupština unaprijedi transparentnost rada. Odnedavno građani mogu onlajn i putem Parlamentarnog kanala da prate i sve sjednice radnih tijela.
"Skupština je krenula u realizaciju vrlo značajnih i zahtjevnih projekata: tu mislim prvenstveno na finalizaciju projekta E-parlament koji će prvi put dovesti do kompletne digitalizacije zakonodavnog procesa, što će olakšati i unaprijediti rad poslanika ali i izbaciti papir iz upotrebe", kazao je generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić.
Sagovornici zaključuju da je najvažnije da Skupština pokaže sposobnost dijaloga kako bi postigla dogovor u vezi izbornih reformi, ali i izbora čelnika pravosuđa, za šta je potrebna dvotrećinska većina.
Bonus video:
