projekat "marš u školu"

Romska umjetnica odlučila da se bori protiv diskriminacije

Potiče iz romske porodice trgovaca i sakupljača željeza, a oduvijek je znala da od života želi mnogo više. Zato je završila Akademiju likovnih umjetnosti u Banja Luci a master studije u Sjedinjenim Državama

4492 pregleda 3 komentar(a)
Selman, Foto: Printscreen YouTube
Selman, Foto: Printscreen YouTube

Selma Selman, mlada romska umjetinca iz Bihaća prva je pripadnica ovog naroda koja je upisala akademiju, i svojim projektom "Marš u školu" odlučila je da se bori protiv diskriminacije romskih djevojčica

Potiče iz romske porodice trgovaca i sakupljača željeza, a oduvijek je znala da od života želi mnogo više. Zato je završila Akademiju likovnih umjetnosti u Banja Luci a master studije u Sjedinjenim Državama.

"Vrlo mi je bitno bilo da da ja sa svojom ulogom umjetnice, za koju smatram da nije da samo slikam lijepo i da nekom uljepšam dom nego moja uloga je da ja pokrećem nešto, barem neka razmišljanja. I zato ja koristim umjetnost kao sredstvo a ne kao statement", kazala je Selman.

Ona smatra da živimo u patrijahalnom društvu gdje su muškarci uvijek jači, a da su to u suštini žene, jer "one same stoje iza sebe, a ne stoji neki uspješan muškarac iza njih"

Ona je novac od svoje prve izložbe uložila je u projekat ,,Marš u školu!" , jer je kako kaže, htjela da da podšrku djevojčicama koje prolaze kroz trostruku diskriminaciju.

"Kao žene, djevojčice, kao romkinje koje žive u Bosni i kao djevojčice koje dolaze iz siromašnih porodica i plus tradicija. Tako da je to sve usporavalo djevojčice da završe osnovnu školu. Ono što moja fondacija radi,"Marš u školu" ona mentoriše svu tu djecu, pedesetoro djece ja mentorišem a onda imam selekciju najboljih djevojčica koje dobijaju stipendiju. Tako da mi njima pružamo finansijsku podršku ali ja služim njima kao rol model", istakla je ona.

Prijevremeni brakovi su najčešći razlog napuštanja škole, priča Selma, ali ih je poslednjih godina sve manje.

"Zadnjih 20 godina u Bihaću, gdje sam se rodila. Samo je 20 % djevojčica završavalo osnovnu školu. U zadnje 4 godine, sa početkom ovog projekta, 95% sada završava i to je za mene veliki uspjeh. Mi i dalje živimo pod diskriminacijom i stereotipima, a pogotovo uslovi. Znači ako je osnovno obrazovanje besplatno, djeci je potrebno knjige, osnovni uslovi za školu, a to je ono što roditelji ne mogu stalno da obezbijede. Tu nastaje problem. Oni nemaju stalan posao tako da oni smatraju da je najbolje rješenje za njihove ćerke da nađu muževe koji će se o njima brinuti", kazala je.

Ponosna je što će još 13 djevojčica dobiti stipendiju i upisati fakultet, jer to znači da ona više nije jedina Romkinja iz Bihaća koja ima zavšen fakultet.

To je, ističe, ispunjava. A već priprema novi projekat, 100 godišnji plan, kojim će uz pomoć vještačke intelignecije pokušati da dugotrajno riješi pitanje diskriminacije Romkinja.

Preporučujemo za Vas