Kolašinska i mojkovačka vlast ponovo obećavaju brza rješenja za deponije na obalama Tare

U Green Home-u u to ne vjeruju, u Ministarstvu ekologije odgovornost adresiraju na lokalne uprave

7519 pregleda 6 komentar(a)
Foto: Printscreen YouTube
Foto: Printscreen YouTube

Teče Tara, deponije stoje. Smeće na njenim obalama se predugo gomilalo , a zajedno sa njim i rješenja za sanaciju navodno privremenih odlagališta otpada u opštinama Kolašin i Mojkovac. Sve je međutim ostalo mrtvo slovo na papiru.

Opština Kolašin ponovo je najavila da će deponija u Bakovićima, formalno privremena, nakon trideset godina biti sanirana. Ponovo, jer ova se namjera u opštinskim planovima najavljuje još od 2013-e. Realizovaće je, kažu, do kraja godine.

"Smatramo da je neozbiljno govoriti da jedan ovako složeni proces može da se u tako kratkom roku završi, a posebno obzirom da već toliko decenija se tu naslagalo najrazličitijih materijala i otpada", ističe Nataša Kovačević iz NVO Green Home.

I iz mojkovačke opštine, na čijem ulazu, u mjestu Podbišće, prolaznike kraj puta dočekuju gomile otpada svih kategorija, stižu obećanja – tranfer stanica i reciklažno dvorište u naselju Rudnica, koji bi trebalo da riješe problem deponije na obali Tare, u rad će biti pušteni u narednih mjesec .

Iz Opštine Mojkovac, službe predsjednika ističu da prave pored pasarele u novoj sportskoj zoni još jedan prelaz, a uz projekat sanacije i rekultivacije privremenog odlagališta otpada, svjesni vrijednosti zaštićenog UNESCO područja rijeke Tare.

"To je prelaz od grada ugroženog deponijama i jalovinom bivšeg rudnika olova i cinka, crne tačke cijele Crne Gore, do grada koji će imati uređen i funkcionalan kompletan sistem upravljanja otpadom i otpadnim vodama", navode oni.

U projekat reciklažnog dvorišta i transfer stanice u Rudnici, koji je počet prije tri godine, uloženo je dva miliona eura, a predsjednik Opštine Mojkovac Ranko Mišnić završetak "u narednih mjesec dana" najavljivao je još u februaru.

Sve to vrijeme, otpad u Mojkovcu, kao i onaj u Kolašinu, zatrpava se zemljom, iako ima dosta takozvanog opasnog otpada sa kojim se tako ne bi smjelo postupati.

"Tu nije dovoljno da vi samo donesete zemlju i da nešto zatrpate zemljom i da time riješite, dakle, to je jedno preskakanje koraka, to je jedna površnost i to je neko, da kažem, brzinsko rješenje koje apsolutno, na kraju, i ne znači da je rješenje", smatra Nataša Kovačević iz NVO Green Home.

Iz Ministarstva ekologije i prostornog planiranja kažu da su u oblasti upravljanja otpadom zatekli haos, a rješenja će tražiti kroz novu Državnu studiju upravljanja čvrstim otpadom.Napominju ipak da je saniranje kako gradskih, tako i divljih deponija, u nadležnosti je opštinskih institucija.

"Bila je neka praksa da se pokušava nekim mekim i finim načinom da se utiče na opštine. Ja više volim i razmišljam na temu da bi trebalo konačno inspekcije da počnu da rade svoj posao, da pođu na lice mjesta, da konstatuju kakvo je stanje i i da, naravno, u skladu sa Zakonom, kazne opštine ne bi li se one primorale tome da poštuju zakon. U principu, to više i nije stvar zakona, to je stvar kulture življenja. Ja mislim da je to porazno da mi moram u 21. vijeku da opominjemo opštine koje su, postoji neki taj trend decentralizacije, svaki problem pokušavaju da isporuče na državni nivo", kazao je iz Ministarstva ekologije Danilo Mrdak.

Iz nevladine organizacije Green Home ističu da je rijeka Tara, koja protiče kroz više opština nacionalno blago i da u njenu zaštitu nacionalne institucije moraju biti uključene.

"Ovdje su pozvani kako Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede, tako i Ministarstvo ekologije da se uključe aktivno u ovaj proces da bi sinhronizovali rad lokalnih samouprava i, na kraju, pomogli, bilo da je riječ o stručnoj pomoći, bilo da je riječ i o finansijskoj pomoći, jer moramo da znamo da lokalne samouprave nemaju dovoljno sredstava, a nekad ni kapaciteta da bi prikupile i apsorbovale ta sredstva da bi mogla da riješe neke probleme koji su zaista složeni i koji zahtjevaju malo veće finansije", ističe Kovačević.

Taru već dugo na razne načine ugrožavamo I skrnavimo. Dok prebacujemo odgovornost, dajemo lažna obećanja I uporno kršimo zakone, budućim generacijama krademo najdragocjenije nasljeđe. Zar to nije sramota u svakoj, a kamoli državi koja je tri decenije formalno ekološka?

Bonus video: