Joksimović je na kraju naglasio da je vakcinacija uz sprovođenje protivepidemijskih mjera, kao što je nošenje maske u zatvorenom prostoru, ključno za očuvanje zdravlja.
Kazao je da se kao epidemiolog zalaže za neku varijantu "zaključavanja".
"Mogao bih reći da smo apsolutno zreli za rigoroznije mjere. Ono što je suština je da mjere koje postoje na papiru nisu loše, kada bi se sprovodile kako treba", zaključio je Joksimović.
Kavarić je rekao je potrebna hitna promjena komunikacijske strategije.
"Usred smo požara. Teško je hvatati šerpu koja kipi, opečete se, ali odgovornost je na onome ko donosi odluke. Nikako nadležni ne mogu da se žale drugome, morate donositi odluke, slušati struku", kazao je on.
Cerović je, kao psiholog, rekao da kovid višestruko negativno utiče na građane.
"Nismo očekivali razaranje ćelijskog tkiva mozga pod dejstvom kovida. Ne samo kod teških slučajeva, imate gubitak nervnih ćelija, smanjenje gustine i debljine nekih djelova mozgda. Da li je to posljedica akutnog stresa, virusne infekcije, to su kompleksne stvari... ono što znamo, na organskom i psihološko-funkcionalnom planu, je da imamo negativne posljedice kovida i nadamo se da će se to što prije riješiti".
Naglasio je da je strategija mentalnog zdravlja u Crnoj Gori nepostojeća.
"Mi nemamo institucije koje se adekvatno s time nose, NVO sektor koji bi trebalo da popuni neke praznine, komoru psihologa, pravila koja se odnose na tu profesiju i organsku, organizovanu priču u tom smislu. Očekujem da će taj biti bez zaštitne mreže, vidjećemo", zaključio je Cerović.
Cerović je upozorio da se, onog momenta kad se povjeruje svim izvorima umjesto naučnim, narušavaju osnove Zapadne civilizacije, te da se radi o potencijalno tragičnoj situaciji u kojoj se "vraćamo u Srednji vijek i sujevjere".
"Statistika, podaci, naučni metodi... to je nešto što većini ljudi nije poznato i nisu u stanju da interpretiraju. I onda, u šumi informacija, neko kaže - 'dalje ruke od djece', 'ima datum kojeg će svi vakcinisani da umru'..."
Apelovao je na građane da provjeravaju od koga dobijaju informacije.
Joksimović je rekao da je sasvim jasno da je korist vakcinacije kod djece od 12 godina i starije, a koje imaju komorbiditete, značajno veća od rizika.
"Kad su u pitanju zdrava djeca, korist je svakako veća od rizika, ali sasvim je jasno da korist vakcinacije 13-godišnjeg djeteta nije tako ubjedljiva kao osobe od 50 godina. U skladu sa tim ide i jačina preporuke, zato smo rekli - preporučujemo kod onih sa hroničnim oboljenjima, ali se mogu vakcinisati i ostala djeca".
Kavarić je rekao da je važno vakcinisati i djecu da bi se smanjila transmisija virusa i teži oblici kod onih koji se inficiraju.
Rekao je da će preporuka Asocijacije za preventivnu pedijatriju biti da se izda preporuka za vakcinaciju opšte populacije.
Kazao je da se zalažu vakcinaciju djece od pet godina naviše, a da će za djecu od 12 godina i stariju dati preporuku da se vakcinišu sva djeca.
"To je sada već izvodljivo uz savjetovanje sa pedijatrom", podsjetio je.
Joksimović je kazao da jedino osobe koje su preležale kovid i revakcinisane su ne bi trebalo da žure sa primanjem treće doze vakcine.
Rekao je da danas postoji veliki broj podataka da trudnice, ako se inficiraju koronavirusom u trudnoći, imaju često tešku kliničku sliku.
"Vakcinacija trudnica se snažno preporučuje. Posljednja naučna studija pokazala je da nema problema i da se trudnica vakciniše u prvom trimestru. Preporučeno je da se vakcinišu Fajzerom jer imamo najviše podataka da je bezbjedna", naglasio je.
Joksimović je istakao da to što osoba ima trombofiliju ne znači da ne bi trebalo da se vakciniše.
"Štaviše, kovid je bolest koja je visoko trombogena, rizici od stvaranja ugrušaka su veći od onoga nakon vakcinacije i osobe koje imaju trombofiliju mogu biti u većem riziku od kovida nego od vakcinacije", naglasio je.
Joksimović je rekao da je, prema dosadašnjim podacima i činjenicama, potpuno opravdano da se treća, "buster" doza antikovid vakcine prima nakon pet mjeseci od primanja druge doze.
"Koristili smo vakcine koje su rasprostranjene u SAD, EU, Australiji, to su mRNA vakcine, ali smo koristili i Sputnjik i Sinofarm vakcinu. Ono što je nevolja za nas sa stručnog aspekta je da podataka, naučnih radova u smislu ruske i kineske vakcine ima značajno manje nego mRNA vakcina kao što su Fajzer i Astrazeneka. To značajno otežava posao u smislu preporuka i to moramo otvoreno reći građanima, iako su neki rado prihvatali kinesku vakcinu i tako dalje, što je sasvim u redu, ali su se stvari sada promijenile".
Da je upitan u martu ima li razlike u vakcinama, kako je rekao, odgovorio bi: "primite bilo koju".
"Sada bi, u novembru, bilo neodgovorno da kažem da je svaka vakcina ista. Postoje razlike među njima i te razlike nisu beznačajne", naglasio je Joksimović.
Rekao da se pokazalo da kod starijih određene vakcine djeluju slabije.
"Za sada, na osnovu svih podataka o djelotvornosti, mRNA vakcine, u prvom redu Fajzer i Moderna, daju značajno bolje rezultate od ostalih. U ovom momentu apsolutno podaci ukazuju na to".
Cerović je ukazao na pojavu kojom se pokušava stvoriti utisak u javnosti da naučna zajednica nije saglasna kada je u pitanju dobrobit vakcinacije.
"Ko nije saglasan, jedan u sto hiljada? Internet ima tu sposobnost da učini vidljivom neku informaciju i da steknete utisak da postoji neka strašna polemika. Nažalost, i ljekari i profesori su ljudi izloženi toj informaciji, a ne postoji centralizovan izvor koji kaže - slušajte vi sve, gledajte, ali ovo ima veću težinu od svega ostalog".
Kavarić je kazao da treba uputiti bilo kome, na bilo kom nivou, poruku da mu treba vakcinacija, ocijenivši da javni službenici imaju posebnu odgovornost.
"Ako fali toj značajnoj nekoj osobi gore preporuka od ljekara da treba da se vakciniše s obzirom na godine, ono što radi, odgovornost... evo - doktor Kavarić mu preporučuje da se vakciniše. Naravno u konsultaciji sa izabranim ljekarom, ali preporuku već ima".
Na pitanje zašto nisu svi ljekari vakcinisani protiv kovida, zašto je niži stepen vakcinacije kod prosvjetnih radnika, i zašto javni službenici nemaju povjerenje u zdravstveni sistem, Kavarić je kazao kako želi vjerovati da nema ljekara i zdravstvenih radnika koji imaju dileme, ili da sa svoje pozicije ne stvaraju dileme kod svojih pacijenata.
I dalje ima više nego dovoljno osjetljivih u populaciji da epidemija koronavirusa u Crnoj Gori može trajati još dugo, kao i da oni koji još nisu zaraženi budu u prilici da se zaraze, naglasio je Joksimović.
"Ključno je da shvate da je bolje da taj momenat dočekaju vakcinisani", istakao je.
Joksimović je rekao da pomaže ukoliko osobe koje su na određenim pozicijama u državi i imaju uticaja na građane prate preporuke struke, kazavši da je njihova odgovornost takođe veća.
Upitan ima li ljekara koji zaista preporučuju nekome da ne treba da se vakciniše protiv kovida, kazao je da ne poznaje nekog takvog, ali da vjerovatno postoje u svakoj državi.
"Naučni konsenzus oko dobrobiti vakcinacije na svjetskom nivou apsolutno postoji", istakao je.
Cerović je kazao da pojedini više vole da vjeruju da znaju nešto što drugi ne znaju, što je, kako je kazao, potpuno iracionalno.
Osvrnuo se i na stav onih koji smatraju da je obaveza nošenja zaštitne maske, kao jedne od osnovnih mjera u sprječavanju širenja virusa, ugrožavanje slobode.
"Zašto stajemo na semafor, vežemo pojas... Zašto peremo ruke? Garantuje li nam neko da se tako nećemo od nečega zaraziti? Niko mi nije rekao da je to narušavanje moje slobode."
Neko je, kako je kazao, u nekom trenutku smišljeno pokrenuo niz problematičnih teza koje, u slučaju epidemije koronavirusa, za posljedicu imaju veliki broj smrtnih slučajeva.
Javne ličnosti od povjerenja, umjetnici, sportisti, glumci, akademici... Svako, u svakom trenutku treba da promoviše slične činjenice koje su pripremljene za komunikaciju sa stanovništvom, kazao je Kavarić.
"Ja imam utisak da smo jako potcijenili građane, gurajući neoprezno ideju da su neznaveni, neodgovorni", rekao je on.
Joksimović je rekao da kao stručnjaci moraju širiti naučnu istinu i da nije poenta plašiti građane da je kovid težak, već objašnjavati zašto je bitna imunizacija.
"Niko nikad nije rekao - vakcinišite se i nećete umrijeti. Ali vakcinacijom drastično smanjujete rizik da se to desi, da imate teške komplikacije..."
Pojasnio je da su nevakcinisani "idealan inkubator" za širenje virusa.
Cerović je kazao da je jedna od suštinskih primjedbi osoba koje zaziru od vakcinacije to da postoji nečiji interes da se vakcinacija promoviše.
"Da su to neki tajni centri moći, koji imaju toliku moć nad ljudima i globalno, da mogu promovisati nešto što je na štetu ljudi. Da smanje populaciju i slično".
"Stotine hiljada naučnika radi u laboratorijama i pokušava na svaki način da sazna nešto više. Je li moguće da bilo ko može vjerovati da se radi o tako masovnoj organizaciji ubica, koji ćute i kažu - 'ajmo da poubijamo ovo stanovništvo", upitao je Cerović.
Cerović je ukazao na opasnost nepovjerenja prema potvrđenim, naučnim informacijama.
Ako je nešto bitno i provjereno - to su naučni časopisi, istakao je on.
"Mi smo došli u situaciju u kojoj većina samu činjenicu da je nešto u naučnom časopisu identifikuju sa zlom namjeru. Naučna zajednica je u javnosti došla na tako loše grane da spada da - čim nauka nešto tvrdi, to mora da je suprotno".
Cerović je kazao da svako danas putem interneta može da plasira informaciju na način koji je devastantan i od nevjerovatnog uticaja.
"Što sam više slobodan od odgovornosti u tome, to sam beskrupulozniji. Nijedna zvanična informacija ne može da koristi beskrupulozne metode nekoga ko je potpuno neodgovoran".
"Mi smo se suočili sa totalnom fragmentacijom istine, ona više ne postoji. Postoji većinski uticaj ko češće, brže, preko više kanala, različitih medija... viče i urliče svoju istinu".
Kavarić je ukazao na količinu dezinformacija o navodnoj opasnosti vakcina.
"Ako potcjenjujete kovid, a precjenjujete sebe u smislu - 'neće mene, moju porodicu'... odlaganje vakcinacije je smrtno opasno".
Podsjetio je na značaj komunikacije sa građanima.
"Bilo bi jako loše govoriti da su građani neobrazovani i da zbog toga imamo ovakvu situaciju, to je pogrešan pristup. Građani ne mogu biti krivi u državi koja je organizovana. Država mora da asistira, da ih edukuje, da informaciju, oslobodi ih straha...", kazao je on.
Kavarić je rekao da postoje dvije ključne stvari koje nisu jasne ni nadležnima ni građanima: "Prva premisa - da li je kovid-19 uopšte opasnost za građane i Crnu Goru. Često se pitamo da li je to jasno svima. Druga stvar je - da li je svima pojašnjeno da su vakcine istestirane, bezbjedne, kvalitetne i da spašavaju zdravlje i živote".
Epidemiolog Milko Joksimović kazao je da je aktuelna epidemiološka situacija "slika i prilika" onoga kako smo se ponašali i sprovodili epidemiološke mjere, pa i donekle tempo kojim je sprovođena vakcinacija protiv kovida-19.
Situacija sa epidemijom je teška, odavno komplikovana i podaci o broju zaraženih i preminulih treba da zabrinu svakoga, dodao je.
Bonus video:
