Sa problemom neplodnosti 100.000 ljudi; Mihaljević: Brigu o potomstvu moramo staviti u prvi plan

Problem nataliteta koji opada sačekao je novu nikšićku vlast, koja je odlučila da parove koji su iskoristili tri pokušaja vantjelesne oplodnje o trošku države, pogura tako što će im dati dodatnu novčanu pomoć

13748 pregleda 18 komentar(a)
Foto: Printscreen/YouTube/TV Vijesti
Foto: Printscreen/YouTube/TV Vijesti

Prvi bebin plač, za mnoge je najljepši trenutak u životu. Ipak, da ga čuje uskraćen je ne mali broj parova u Crnoj Gori, koji biju bitku da se ostvare u ulozi roditelja.

"100.000 ljudi sa problemom neplodnosti, što je velika brojka koja upućuje da se radi i o problemu države i lokalnih zajednica", kaže ginekološkinja Doma zdravlja Nikšić Tamara Mijušković.

Preciznije, na sedam parova jedan je sa problemom neplodnosti. Postupak vantjelesne oplodnje u Crnoj Gori sprovodi se u bolnici Danilo I na Cetinju i u još pet privatnih ustanova.

"Iz Nikšića je jako puno žena tamo usmjereno. To su vrlo osjetljive osobe i mislim da je potrebno da se svi založimo da se svi ostvare, jer svako ima pravo da bude roditelj", ističe Mijušković.

Problem nataliteta koji opada sačekao je novu nikšićku vlast, koja je odlučila da parove koji su iskoristili tri pokušaja vantjelesne oplodnje o trošku države, pogura tako što će im dati dodatnu novčanu pomoć.

"Mi smo to radili i ove godine, od momenta kada sam izašao u javnost sa tim, a ta stavka je ušla u nacrt budžeta za narednu godinu. Nadam se da ćemo doći u situaciju da narednih godina možemo da platimo čitav taj proces", saopštio je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević.

Ovu praksu bi trebalo da slijede sve lokalne zajednice, ističu iz Fondacije "I ja imam pravo da budem mama", gdje se zalažu za izmjene Zakona o liječenju neplodnosti iz 2009. godine. Akcenat stavljaju na povećanje broja pokušaja vantjelesne oplodnje na teret zdravstvenog osiguranja i na pomjeranje starosne granice žena koja je sada 44 godine, ali imaju i druge predloge:

"Surogat majčinstvo ili zamjenska reprodukcija. Zatim, da obezbijedimo donacije, da se ljudi koji nemaju zdrav genetski materijal putem donacije ostvare kao roditelji", kazala je Žana Mihaljević iz Fondacije.

Kada zakon prilagodimo EU praksama, imaćemo više uspjeha na putu sticanja potomstva, saglasna je i doktorica Mijušković.

"U EU godine su 55, mi naravno težimo tome. Mi imamo timove, imamo uslove i kadar", smatra Mijušković.

Iz Fondacije su ohrabreni što je spremnost za saradnju na ovom planu nedavno pokazalo više opština, a onima koje nisu poručuje:

"Brigu o potomstvu moramo staviti u prvi plan", istakla je Mihaljević.

Bonus video: