Bečić je, povodom predstojeće sjednice Skupštine, na čijem dnevnom redu je 65 tačaka, rekao da se nada pozitivnim i ohrabrujućim vijestima.
Brojni predlozi zakona koji su, kako je istakao, iznad politike, vlasti i opozicije, i radi se o važnim životnim pitanjima.
„Mislim da je zajednički interes da dođemo do zakonodavnog okvira koji će istinski omogućiti da imamo veće plate, penzije, veći opseg dječjih dodataka, sve što je vezano za naknade majkama... Da imamo punu funkcionalnost države početkom naredne godine. Moj je poziv da se usmjerimo ka tome, Crna Gora je većinski umjerena, dosta joj je ekstremizma“, zaključio je Bečić.
Bečić je rekao da ne očekuje da će bilo ko iz skupštinske većine podržati inicijativu opozicije za izglasavanje nepovjerenja Vladi, a na osnovu dosadašnjih izjava i javno saopštenih stavova poslaničkih klubova skupštinske većine, jer su svi, kako je kazao, saopštili da neće podržati izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Podsjetio da je DPS najavljivao i da će pobijediti na parlamentarnim i i lokalnim izborima, da neće biti ustoličenja Joanikija na Cetinju...
„Što se tiče njihovih najava, vidite da se nisu obistinile. Oni hrabre sebe, pokušavaju da hrabre birače koji odlaze...“
Bečić je rekao da, kao predsjednik Skupštine, namjerava da početkom naredne godine planira da pokrene inicijative koje bi se fokusirale na dijalog vlasti i opozicije oko pitanja koja su važna za evropske integracije.
„Ne treba nam dijalog radi dijaloga, već dijalog sa održivim rješenjima. Imamo veliku šansu sa evropskim integracijama“, dodao je.
Na pitanje da li će Vlada „preživjeti“ ovu godinu i šta očekuje da će se desiti nakon 10. decembra, koji je krajnji rok koji je postavio DF, Bečič je rekao da je to pitanje „za druge kolege“.
„Nisam davao takve najave i nismo partija od koje zavisi ishodište tog procesa, čekamo da se usaglase kolege koje su odbile ili odustale od rekonstrukcije kao našeg modela. Neka se usaglase DF i URA i predlože model da bismo se mi odnijeli prema njemu“, dodao je.
Bitno je, kako je kazao, da se na predstojećoj sjednici Skupštine usvoji budžet i svi prateći zakoni.
O mogućnosti formiranja manjinske vlade, Bečić je kazao:
„Građani su 30. avgusta glasali da ova većina bude vlast i eventualno da je osnažimo manjinskim partijama, što bi bila moja želja. Svaki vid prekrajanja te volje bio bi put u destabilizaciju Crne Gore i društveno-političkih prilika“.
Rekao je da nedovoljnu stabilnost treba riješiti, ali i građani ne smatraju da to treba učiniti tako da se oni koje su poslali u opoziciju vrate na vlast.
Upitan da li bi pregovarali sa DPS-om, u hipotetičkoj situaciji povlačenja Mila Đukanovića sa čela te partije, Bečić je podsjetio da se Đukanović „par puta povlačio“.
„Pa je li iko imao dilemu ko ključno rukovodi procesuima suštinski“, naveo je on.
„Treba da se dese promjene u formalnoj ravni, ali da vidimo da li nju prati i suštinska, jer forma ništa ne znači. Zašto? Zbog stabilizacije Crne Gore. Ne da bismo pravili partnerstvo sa DPS-om, već bi za njih dobro bilo da dožive promjenu, da prestanu sa ekstremizacijom, desničarskom politikom, da budu konstruktivna opozicija, da doprinesemo svi smanjenju polarizacije u društvu... Imamo pitanja oko kojih treba da se dogovaramo kao vlast i opozicija, oko tropetinske i dvotrećinske većine, a onda ćemo vidjeti šta će donijeti vrijeme. Ako neko misli da sada treba nešto za pet minuta ili sat vremena da donese odluku – e, ja nisam sad na ovoj poziciji formalno i sve je zaboravljeno, mi treba da vjerujemo da će to narednog dana odmah da bude tako?“ – dodao je Bečić.
Bečić je, na pitanje pod kojim uslovima bi vodili pregovore sa Demokratskom partijom socijalista, ocijenio da su još udaljeniji od DPS-a nego 30. avgusta prošle godine, te da su iznenađeni politikom koju je ta partija vodila u proteklih 15 mjeseci.
Rekao je da DPS treba da prođe „političku katarzu“ i osjeti kako je biti u opoziciji.
„Nakon izbora su očekivanja bila javnosti, domaće i međunarodne, da će Kongres DPS-a donijeti kadrovske promjene i politliku koja će DPS vratiti ili omogućiti da DPS bude u granicama neke građanske strukture, politike centra“.
Bečić je kazao kako smatra da bi to bilo dobro za crnogorsko društvo, ali i ocijenio da je DPS postao „desničarska partija“.
Lider Demokrata je poručio da je „magistralni put“ te partije sporazum tri vladajuće koalicije potpisan u septembru prošle godine – evropski i evroatlantski put, evropske i NATO integracije. „Mi sa tog puta nećemo odustati. Dokazali smo u 15 mjeseci da taj sporazum živi u praksi i da smo uvijek bili tu da ga odbranimo kad je bio napadnut.“
Upitan kako se sa DF-om može naći zajednički jezik oko rekonstrukcije Vlade, ako međunarodni partneri upozoravaju da Front donosi loš imidž, uz podsjećanje da su predstavnici DF-a Vladu nazivali "švercerskom" i "lopovskom", kazao je:
„Mislite da sam ja zadovoljan rasporedom snaga 30. avgusta? Naravno da bi bolje za Crnu Goru bilo da je drugačije. Građani su imali izbor... Jesam li ja sastavljao tu listu, postavljao nosioca liste, određivao strukturu, broj glasova koji će dobiti ta lista? Ne. To su birali građani".
"Ali, da li je kao predsjednik parlamenta trebalo od prvog dana da vodim ratove, da bude sve blokirano – ne.“
Bečić je, komentarišući nedavne pregovore o rekonstrukciji Vlade, te upitan kako su "našli zajednički jezik" sa DF-om o tom pitanju, kazao da su Demokrate bile na principijelnim pozicijama da je rekonstrukcija najlakši i najefikasniji način za stabilizaciju političkih prilika.
„U jednom trenutku je došlo do odustajanja DF-a od prvobitnog njihovog zahtjeva za novom vladom i prihvatanje našeg modela i koncepta. To naše zajedničko saopštenje koje se pominje je zajedničko saopštenje sa jednom jedinom porukom – da, prihvatamo ono na čemu su Demokrate negdje insistirale kao izraz dobre volje, i s druge strane premijer to prihvata da razgovaramo o rekonstrukciji Vlade“
Upitan da li podržava ulazak lidera ili predstavnika DF-a u Vladu, kazao je da je to pitanje za dijalog.
„Rekonstrukciju vodi premijer koji, u konačnom, Skupštini treba da predloži pojedinačno svako kadrovsko rješenje – bilo u dijelu izbora ili razrješenja. Svaki poslanički klub bi trebalo da se dogovori po tom modelu sa premijerom šta je njegov kadrovski izbor. Demokrate ne bi nikad unutar svojih redova postavljale pitanje, odnosno bilo čije ime funkcionera kao nekoga ko negdje mora biti ili nečega neće biti. To mora biti plod dogovora premijera sa pojedinačnim poslaničkim klubovima u odnosu na ono što bi im eventualno pripalo za kandidaturu. Mi ćemo se, kao ozbiljni ljudi, na kraju odrediti o usaglašavanju premijera sa svim poslaničkim klubovima“, rekao je Bečić.
Komnenić je podsjetio da podatke Ministarstva kapitalnih investicija prema kojima, između ostalog, EPCG i CEDIS imaju 18, odnosno 14 odsto zaposlenih više u odnosu na prošlu godinu.
Bečić je kazao da su za nove projekte koji se realizuju potrebni i novi radnici.
"Imate nove projekte i ako se neko nov zaposli, to se odmah pripisuje partijskom zapošljavanju", dodao je.
Da se krenulo u sistematizaciju i drastično smanjivanje broja zaposlenih, smatra Bečić, to bi se protumačilo kao politički revanšizam. Rekao je da su potrebni postepeni koraci, da je potrebno dati šansu ljudima, umjesto radikalnih poteza koji bi izazvali "socijalne potrese".
Bečić je rekao da nije upoznat sa podacima koje je objavio Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, u kojima se navodi da su EPCG, CEDIS i Pošta Crne Gore dobili oko 280.000 eura da bi zaposlili 109 osoba preko programa Zavoda za zapošljavanje, namijenjenom privatnom sektoru i nezaposlenima.
Kadrovi Demokrata su direktori pomenutih državnih preduzeća, ali i na čelu Zavoda.
„Ljudi koji ste pomenuli će se uvijek rado odazvati Vašem pozivu, prvi put od Vas čujem o tom programu“, kazao je lider te partije.
Bečić je, povodom optužbi za zapošljavanje partijskih funkcionera „po dubini“, a na pitanje šta kvalifikuje nekoga ko je bio pravnik u pljevaljskom „Vodovodu“ da preuzme Elektroprivredu, kao glavno državno preduzeće, kazao da je aktuelni direktor EPCG Nikola Rovčanin jedan od najboljih kadrova Demokrata i "jedan od najboljih u izvršnoj vlasti".
„Pitajte slobodno ministra finansija šta misli njegovom radu, ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića, dekana ETF-a... Ljudi su pozitivno iznenađeni koliko poznaje materiju, koliko je pokrenuo projekata, poslije 40 godina rade se veliki projekti“, istakao je Bečić.
Komnenić je rekao da se ne radi o Rovčaninu konkretno, već o principu da je neko ko nije imao stručne reference "na papiru" doveden na odgovornu funkciju na osnovu nečije procjene.
"Je li zabranjeno da se prijavi neko na konkurs ako je član partije? Etiketiramo nekoga zato što je iz političke partije, a ako dođemo na teren rezultata kažemo - nema veze, dobar je bio", kazao je Bečić.
Na pitanje da li su funkcije u državnim preduzećima podijeljene između partija skupštinske većine „kao kolač“, Bečić je kazao da ništa unaprijed nije bilo poznato.
Rekao je da u partijama ima stručnih ljudi, ali i da niko ne smije biti diskriminisan zato što nije član nijedne stranke.
Urednik i voditelj emisije "Načisto" Petar Komnenić podsjetio je da je skupštinski Odbor za pravosuđe, politički sistem i upravu, na čijem je čelu poslanik Demokrata Momo Koprivica, još 5. avgusta utvrdio predlog da Stevo Muk iz Instituta alternativa bude kandidat za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, i da odbor još nije uputio taj predlog plenumu.
Bečić je naglasio da se ne radi o tome da smatraju Muka nepodobnim za tu poziciju i pojasnio:
„To su pet mjeseci u kojima dio parlamentarne većine nije učestvovao u radu plenuma. Hipotetički da pogledamo – imamo kolege koje nisu učestvovale u radu plenuma... da je gospodin Koprivica uputio predlog ka plenumu, da je istekao rok od 30 dana, onda bi propao vjerovatno i došli bismo u paradoksalnu situaciju da ne možemo da potvrdimo izbor gospodina Muka, to sigurno nikome nije cilj.“
Kazao je da su opravdane kritike kada je u pitanju nekompletiranje Tužilačkog savjeta.
Bečić je kazao da Tužilački savjet treba da bude na principima koji će omogućiti da bude istinski profesionalan i nezavisan.
„Da li je trenutno problem u odnosu nas i kolega iz Fronta, ili možda u odnosu njihovom sa nekim drugim kolegama, oko drugih pitanja, pa je to problem što nemamo još formiran TS, mislim da je u ovom trenutku ipak to problem. Nadam se da će se ti odnosi relaksirati, da ćemo se približiti i do kraja decembra završiti i to pitanje“.
Bečić je, na pitanje da li je u redu da se nakon rizika na Cetinju organizuje ustoličenje episkopa Metodija u Beranama, kao događaj koji može podstaći dalje podjele, i da li je to „prst u oko nekima u Crnoj Gori, koji imaju svoju argumentaciju i živo sjećanje na ponašanje onih drugih“, te da li bi trebalo izbjegavati te situacije ako se želi krenuti naprijed, kazao da bi trebalo.
„Ježim se bilo čega što bi bilo moglo da liči na desničarski pristup, ekstremizaciju, nacionalnu histeriju“, kazao je Bečić, naglasivši da osuđuje skandiranje Ratku Mladiću.
„Smatram da se na negaciji bilo koga ne može graditi dobro. Ako imate brata koji možda negdje zna da negdje nije u pravu, ili on misli da vi niste u pravu, ali ako ga negirate – ne možete očekivati da se približite“, dodao je.
Na podsjećanje da je premijer Zdravko Krivokapić govori o „takozvanoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi“, Bečić je rekao da „treba da se poštujemo i da se uvažavamo“.
„Imamo Zakon o slobodi vjeroispovijesti, svi imaju mogućnost da upražnjavaju svoje vjerske slobode, treba da poštujemo taj princip. Tražimo dobro u drugima i ne negirajmo druge, nemojmo da se izjednačavamo sa nacijama i vjerama. Ko je taj pojedinac koji može da kaže – ja govorim u ime Crnogoraca, Srba? Ko ste vi? Ko je vama dao to za pravo, gdje ste dobili tu titulu? Taj pristup nas je doveo do podjela i to mora da se promijeni“, poručio je Bečić.
Bećić je, upitan kako namjeravaju da povrate povjerenje Cetinjana nakon dešavanja u septembru, rekao da poštuje sve one koji su, u susret ustoličenju Joanikija imali suprotan stav o tom pitanju i mirno protestovali, ocijenivši da je to bogatstvo i vrijednost Crne Gore.
„Ne razumijem pojedince koji su, zajedno sa savjetnikom predsjednika države, organizovali ona dešavanja, imali smo scene koje nismo mogli vidjeti u nekoj drugoj državi u 21. vijeku“, dodao je.
Istakao je da je DPS poslije svih dešavanja doživio najveći pad na Cetinju.
„Odgovor građana je jasan – njima je dosta, po meni, polarizacije i ekstremizacije, hoće da se rješavaju životna pitanja. Jesam li ja kriv što je uništena privreda na Cetinju, jesam li ja vršio vlast“, upitao je Bečić.
Komentarišući učinak na lokalnim izborima protekle nedjelje, Bečić je kazao da su Demokrate „jedine imale značajan rezultat“ na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici.
„Imamo odbornike u svim sredinama. Kako neko može da slovi za građansku partiju ako nema odbornike u Petnjici iili u Tuzima, ili nema ni cenzus u Nikšiću, Herceg Novom, Mojkovcu, Tuzima...“
Ocijenio je da su Demokrate potvrdile da su istinski građanska partija sa organizovanom infrastrukturom.
Bečić je rekao da je ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju, početkom septembra, bilo složen proces i osjetljiv trenutak.
„Bili smo dužni da iznesemo svoje mišljenje čisto da bi došlo do epiloga da se zaštite ljudska i vjerska prava, da nemamo žrtava, a da imamo dalju stabilizaciju“.
Pojasnio je šta je, po njemu, bio najveći problem kada je su u pitanju događaji vezani za ustoličenje i šta je dovelo do "eskalacije međuljudskih odnosa", što je sada, kako je rekao, "na nekom pristojnom nivou".
"Imali smo u susret tom događaju određene pojedince koji su se negdje protivili ustoličenju, čak i iz djelova vlast. Imali smo glavni odbor URE koji donosi zaključak u sekularnoj državi da su protiv ustoličenja na Cetinju, njihove odbornike na Cetinju... Po meni nije poželjno u sekularnoj državi da se partije bave tim pitanjima“.
„Nakon što smo imali uspješnu akciju, bez posljedica, zadovoljena su i ljudska i vjerska prava, imali smo situaciju, odmah narednog dana... nisam mogao da vjerujem šta čitam - da oni koji su bili najveći protivnici tog ustoličenja sad sebe predstavljaju kao spasioce, ne zaustavljajući se tu, nego etiketirajući tu nas koji smo imali suprotno stanovište.“
„Da je tu bio drugačiji odnos, nakon što se sve završilo bez posljedica, pretpostavljam da bi i drugačija atmosfera bila da su ljudi došli i rekli – okej, imali smo drugačiji pogled, složena je situacija, svi smo napeti, emocija je prisutna, plašimo se posljedica... to je ljudski, nikome ne bih zamjerio na pristupu koji je imao, iako je drugačiji od mojeg. Ja sam razmišljao i o tome – da, imamo složenu situaciju, ali ako se ona ne riješi, da li možemo imati 15 puta složeniju situaciju? Da je taj pristup bio prisutan, sigurno ne bi uslijedila ona dešavanja i možda narušeni ljudski odnosi, ali nadam se da je to pitanje za nama“, naveo je Bečić.
Upitan zašto Demokrate nisu bile glasnije i nisu problematizovali resore u kojima su uočeni skandali, kao što je nelegalna gradnja ministra Ratka Mitrovića, ili istupi ministarke Vesne Bratić, Bečić je kazao da su se u proteklih godinu trudili da vode istinski dijalog i budu partneri.
„Znamo koliko je heterogena parlamentarna većina i koliko je osjetljivosti, i da ako na javnoj sceni upućujemo kritike, to neće biti put ka rješenju. Zato smo se trudili da u direktnoj komunikaciji saopštimo šta se može ispraviti“.
Ocijenio je da postoji dosta slabih karika i "dosta nasljeđa iz prošlosti" u lancu bezbjednosnog sektora, u kojem, kako je kazao, mora postojati potpuna kohezija.
Bečić je kazao da se ne bi bavio brojkama, kada je u pitanju ocjena dosadašnjeg rada Vlade.
„Ipak sam na poziciji predsjednika Skupštine i neko ko doprinosi harmoniji, ne bih da dam povoda da dođe do udaljavanja u parlamentarnoj većini ili između parlamenta i Vlade."
Kazao je da je protekla godina bila „godina spasa“ i da je u tom dijelu odgovoreno izazovima.
Bečić je rekao da su zdravstveni radnici i ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović uložili veliki napor u suočavanju sa epidemijom koronavirusa i da Crna Gora danas ima stabilnu epidemiološku situaciju.
Kazao je da je bilo mnogo izazova, ali da se danas, umjesto ranijih vremena, gdje se pričalo o endemskoj korupciji, hibridnom režimu, „Koverti“, „Snimku“, „Limenci“, priča o povećanju plata, penzija, dječjim dodacima...
Bečić je rekao da je njegov poziv premijeru, članovima Vlade i poslanicima većine uvijek bio da se ne udaljavaju konstantnom konfrontacijom, već da razgovaraju.
„Zato bi mnogo bolje bilo i kad su se utvrđivali neki predlozi zakona, i sada kad je bila situacija oko utrđivanja Predloga zakona o budžetu, da smo imali komunikaciju između Vlade i šefova klubova parlamentarne većine koja je prethodila formalnim koracima“, dodao je.
Predsjednik parlamenta kazao je da Predlog zakona o porijeklu imovine još nije stigao u skupštinsku proceduri. „Kako je mogao biti razmatran ako nije u skupštinskoj proceduri? Sada, 13. decembra sazvana je sjednica i svi predlozi zakona Vlade su na dnevnom redu.“
Rekao je da je na kraju prethodnog saziva Skupštine i Vlade ostalo 76 predloga zakona u skupštinskoj proceduri.
Bonus video:
