Kako do pravedne tranzicije?

Velikog ekonomskog značaja Termoelektrane i Rudnika za Pljevlja svjesni i ekološki aktivisti

Iako Evropska unija traži da što prije prelazimo na zelenu energiju što podrazumijeva i gašenje Termoelektrane i Rudnika uglja Pljevlja, u upravi tih kompanija su jasni da se to ne može sprovesti u djelo u narednih desetak godina

4278 pregleda 0 komentar(a)
Foto: TV Vijesti
Foto: TV Vijesti

Uprkos zahtjevima Evropske unije da se države pripreme za prelazak na zelenu energiju i uskoro ugase stara termoenergetska postrojenja - Termoelektrana i Rudnik uglja u Pljevljima, u upravi Termoelektrane ocjenjuju da to nije realno očekivati u narednih desetak godina.

"Za 2030. nijesu spremne ni ekonomski najrazvijenije zemlje EU, ne možete onda očekivati da Crna Gora bude spremna za gašenje TE 2030. godine", kazao je rukovodilac u Termoelektrani Pljevlja Zoran Šljukić.

U međuvremenu, predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović ukazuje na nesumnjiv ekonomski značaj ova dva energetska postrojenja.

"Od funkcionisanja ova dva privredna društva u Pljevljima, u lokalni budžet se sliva između 30 i 40 odsto sredstava. Da ne govorim o hiljadu i po direktnih radnih mjesta, i bar još toliko indirektnih radnih mjesta, koje imamo u ta dva preduzeća", rekao je Golubović.

Velikog ekonomskog značaja Termoelektrane i Rudnika za Pljevlja svjestan je i dugogodišnji borac za zdravu životnu sredinu, Milorad Mitrović iz NVO "Breznica".

"Kada imamo situaciju da se Pljevljaci nalaze na rubu egzistencije i da je ta pljevaljska privreda bukvalno uništena, onda bilo šta drugo da radimo, bilo bi vrlo upitno. Sada postaviti na noge sve iz početka, vrlo je teško", rekao je Mitrović.

Pljevljaci godinama žive u dimu otrovnih gasova i nose nepopularnu titulu jednog od najzagađenijih gradova Evrope.

U međuvremenu, Elektroprivreda značajno kasni i sa ekološkom rekonstrukcijom Termoelektrane, što bi trebalo da poboljša kvalitet vazduha u gradu. Ekološka rekonstrukcija će koštati oko 70 miliona eura, a obezbijeđena su dva i po miliona eura za magistralni toplovod od Termoelektrane do grada.

"Gdje ćemo do deset megavata izgasiti najveći dio zagađivača, a to je Kotlarnica u Ulici Skerlićevoj, snage šest megavata, Kotlarnicu Sportskog centra Ade dva megavata, ostale škole, kao što je Gimnazija u samom centru grada, sve do deset megavata. Paralelno ta dva projekta traju i oni će biti realizovani upravo za nevjerovatnih te dvije godine", kaže Veselin Sekulić iz Sektora proizvodnje EPCG.

Zato zasad, u vrtlogu brojnih otvorenih pitanja, tema pravedne tranzicije ostaje na riječima. A u njoj treba da učestvuju svi, i to što prije.

"Evropa potencira da u dogledno vrijeme sve termoelektrane prestanu sa radom, Rudnik uglja i Termoelektrana imaju veliki uticaj na grad Pljevlja i zato kroz pravednu tranziciju građanima Pljevalja treba obezbijediti alternative odnosno nova radna mjesta", rekla je Jelena Jušković iz NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ova priča dio je dokumentarnog filma Akcije za socijalnu pravdu "Pljevlja sad", koji je urađen kroz grant norveške Minor fondacije za velike izazove.