Novog lijeka za Hašimoto još nema, to je autoimuno oboljenje. Prosto rečeno, odbrambene ćelije organizma ne prepoznaju štitastu žlijezdu kao svoju nego kao tuđi organ, stvori se zapaljenska reakcija i polako te funkcionalne ćelije štitaste žlijezde koje luče hormone zamjenjuju se nekim drugim ćelijama koje su afunkcionalne, znači dolazi vremenom do nedostatka lučenja hormona.
To je u Bojama jutra na TV Vijesti objasnio doktor Aleksandar Simić.
Simić navodi da je to proces koji traje godinama i ide ka tome da žlijezda slabije radi, a liječenje je doživotno.
"Antitijela kod Hašimota ne mogu i ne treba da se regulišu. To je samo dijagnostički pokazatelj da postoji autoimuna reakcija i ne bi trebalo da se liječi nekim lijekovima dok se ne razvije bolest i to pod nadzorom ljekara", rekao je Simić.
Objašnjava da stres ali i kovid mogu biti okidač u razvoju mnogih bolesti a naročito kod štitaste žlijezde.
Štitasta žlijezda može se operisati kada smeta pri disanju, gutanju, ležanju...
"Ciste po prirodi su benigne promjene na žlijezdi, to su šupljine ispunjene tečnošću ili vazduhom i one ne bi trebalo da predstavljaju nikakav problem. One mogu da budu tu i duže vremena da traju, mogu da rastu, mogu same da se smanjuju, a ako dođe do enormnog rasta ciste koja se ispunjava tečnošću onda bi trebalo operisati inače su benigne promjene tako da nema razloga za strah", poručio je Simić.
Bonus video:
