Markuš: Neću dozvoliti dogradnju OŠ "Sutjeska" kako je predloženo izmjenom DUP-a "Momišići A"

"Ovaj objekat počev od volumena, fasada, do detalja, predstavlja iskorak od uspješnog funkcionalnog i racionalnog inženjersko-građevinskog zdanja do likovnog umjetničkog djela, što ga preporučuje za zaštitu, kao vrijedno arhitektonsko nasljeđe XX vijeka", saopštio je vanredni član CANU arhitekta Mileta Bojović

4390 pregleda 7 komentar(a)
Foto: Printscreen/YouTube/TV Vijesti
Foto: Printscreen/YouTube/TV Vijesti

Iako prema nacrtu detaljno urbanističkog plana Momišići A, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma namjerava da zgradu OŠ "Sutjeska" nadogradi, njen projektant, arhitekta Andrija Markuš kaže da kao autor ovog zdanja to neće dopustiti.

"Neko se nameračio da uništi ovu školu. Ja sada ne dozvoljavam apsolutno ništa, stavljam na test ovu vlast, koja se predstavlja kao narodna, da zaštiti ovu školu kako treba da je zaštiti, a ne od nužde da pravimo paviljone, okolo ove škole. Normativi ne dozvoljavaju da oš imaju višu prizemnost od prizemlja i sprata, a oni hoće da naprave da ima i još jedan sprat. Nije ovo trgovina. Ne možete vi na ovu da dogradite još jednu školu, i ne možete na krov ove škole, služi kao temelj druge. Kako vidite da je ova škola balansirana po visinama. To se ne može objediniti na sprat", kazao je Markuš.

Iako direktor ove škole nije htio pred našu kameru, u telefonskom razgovoru nam je kazao da je saglasan sa predlogom o dogradnji, jer je škola projektovana za 700 učenika a sada ima blizu 1550 njih, zato su prinuđeni da rade u četiri smjene. Međutim Markuš, iz ugla svoje struke, ističe da je prijeko potrebno graditi nove škole i promijeniti dosadašnju praksu.

"Sve škole naše rade u dvije, a neke i u tri smjene. Pedagoški normativni, ne dozvoljavaju, dozvoljavaju kad je nužda, nego da je nastava u jednoj smjeni. Ako sada rade sve škole u dvije smjene, znači da nam nedostaje onoliko škola koliko ih sad ima. A zašto se te druge ne mogu graditit, zato što je krupni građevinski biznis potpomognut od organa vlasti, a te vlasti uvijek, asistiraju krupnom građevinskom biznisu", kazao je Markuš.

Ako već resorno ministarstvo nije prepoznalo važnost ovog objekta koji je simbol gradnje 70-ih godina i prva škola koja je imala organizovani kabinetski sistem rada, to su, ističe Markuš, uradile njegove kolege koje su podnijele inicijativu da se OŠ Sutjeska zaštiti kao nasljeđe kulture u arhitekturi.

"Iz vremena kada je projektovan i izgrađen, ovaj objekat ni danas nije izgubio na svojoj vrijednosti. Ovaj objekat počev od volumena, fasada, do detalja, predstavlja iskorak od uspješnog funkcionalnog i racionalnog inženjersko-građevinskog zdanja do likovnog umjetničkog djela, što ga preporučuje za zaštitu, kao vrijedno arhitektonsko nasljeđe XX vijeka", saopštio je vanredni član CANU arhitekta Mileta Bojović.

"I površna analiza govori da se ne može izbjeći osjećaj srećno izbalansirane kompozicije volumena kao i spoj, organski sraslih funkcija, koje egzistiraju u neraskidivom odnosu cjeline i djelova. U činjenici da se, bez sumnje, radilo o ozbiljnom analitičkom istraživanju projektnog zadatka, logičnom povezivanju događaja koji se odvijaju pod krovom škole. Lepeza zahtijevanih funkcija traži filigransko tkanje prostornih sklopova koji nose glavne djelatnosti i onih koji su njima u službi. Kod ovog objekta je to postignuto na visokom nivou", smatra arhitekta Rifat Alihodžić.

Arhitekta Aleksandar Ašanin ističe da upotreba modula kao osnovnog sredstva kompozicije, metodska „naučnost“ i racionalnost dosljedno su primijenjeni i u oblikovanju objekta.

"Formu objekta karakterišu dobra proporcionisanost volumena, smirena funkcionalistička estetika i odsustvo suvišnih poteza. Imajući u vidu sve navedene kvalitete objekta Osnovne škole „Sutjeska“, njen relativno visok stepen očuvanosti, sa izuzetkom manjih izmjena u unutrašnjoj organizaciji prostora, i njen istorijski značaj, usrdno preporučujem da ovo djelo bude zaštićeno kao kulturno dobro", kazao je on.

Markuš se nada da će i Uprava za zaštitu kulturnih dobara brzo reagovati.

"Dužni su po zakonu, da reaguju, i da saopšte da je ušlo u proceduru, kad se uzme u proceduru, ne smije ništa da se gradi, a sasvim je sigurno da će taj objekat biti zaštićen", ističe Markuš.

Projekat za OŠ "Sutjeska" nastao 1972, a realizovan '76. godine prošlog vijeka, izdvojio se kao najbolji u velikoj konkurenciji u nadmetanju tog vremena. Po istom principu sagrađene su još dvije škole širom Crne Gore, a recenzent ovog rada bio je prof. Mate Bajlon, ekspert za školske zgrade svjetskog nivoa.

Bonus video: