Ono što je najvažnije za poljoprivredne poizvođače jeste da je Agrobudžet usvojen i da će početi da se primjenjuje. U odnosu na prošlu godinu situacija je znatno bolja jer smo prošle godine budžet dobili tek negdje u julu mjesecu tako da naši proizvođači u vrijeme sjetve i sadnje nisu mogli da planiraju proizvodnju i da razmišljaju šta će saditi jer nisu znali kakve mjere su pred njima, kazala je u Bojama jutra Lidija Rmuš iz Privredne komore Crne Gore.
"Ono što je interesantno za biljnu proizvodnju i za naše proizvođače kojima sada upravo slijede poslovi na imanjima jeste da je došlo do povećanja direktnih plaćanja po hektaru sa 220 na 250 eura, a ako su mlađi a ako su mlađi poljoprivredni proizvođači dobijaju i dodatnih 10 eura", rekla je Rmuš.
Kao problem je istakla naglo povećanje cijena vještačkih đubriva, a koja se ne proizvode kod nas, kao i energenata koji su neophodni za proizvodnju.
"Nadamo se da će država, ukoliko bude enormni rast cijena vještačkih đubriva i energenata, pomoći i obezbijediti dodatne subvencije za proizvodnju. Crna Gora je u tom spoljnotrgovinskom poslovanju poznata kao uvozno zavisna zemlja. Imamo veliki deficit a to je naročito izraženo u hrani, i ono što je interesantno hrana je upravo vezana za rast turističke tražnje", objasnila je Rmuš.
Navodi da je Crna Gora jedina država u regionu koja zaista nema robne rezerve, a u slučajevima vanrednih situacija i okolnosti pitanje snabdijevanja se rješava Zakonom o interventnim nabavkama.
"Svjesni ove situacije koja se desila sada sa pandemijom i ratnim dešavanjima u Ukrajini mislim da je vlada već pokrenula inicijativu a možda je već i uradila Zakon o robnim rezervama tako da ćemo vjerovatno uskoro imati to pitanje, ali u ovom momentu mi imamo jako dobar odnos trgovačkih lanaca prema snabdijevanju".
Dodala je da je Privredna komora u stalnom kontaktu sa trgovačkim lancima zbog panike koja se pojavila kod stanovništva da će doći do nestašice osnovnih životnih namirnica.
"Zaista možemo potvrditi da nestašica ne bi trebalo da bude. Mi imamo tu prednost, mala smo zemlja i naše potrebe su mnogo manje nego potrebe većih zemalja tako da ovo su sve ozbiljne kompanije koje su se i dokazale kroz kovid da mogu da održe tržište jako dobro", zaključila je Rmuš.
Bonus video:
