Užasnuta sam dok gledam Rusiju da vrši invaziju nad Ukrajinom na način kako to svjedočimo da se dešava ovih dana, kazala je za TV Vijesti Karen Donfrid, pomoćnica državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju.
Kakav je Vaš stav prema ruskoj agresiji u Ukrajini i po Vašem mišljenju koje posljedice ovaj rat može imati po zemlje Zapadnog Balkana i Crnu Goru? Konkretno, šta SAD i zapadni partneri mogu očekivati od Crne Gore?
Kao prvo, užasnuta sam dok gledam Rusiju da vrši invaziju nad Ukrajinom na način kako to svjedočimo da se dešava ovih dana. Mi u SAD-u o tome govorimo kao o nastavku ruske agresije u Ukrajini. Vidjeli smo što je Rusija uradila na Krimu 2014. godine, a onda je uslijedilo i nasilje u Donbasu.
Veoma je uznemirujuće kada danas gledamo sveopštu invaziju i razaranje Ukrajine. Jedino što me nadahnjuje je nevjerovatna povezanost i ujedinjenost koju svjedočimo među saveznicima u NATO alijansi, od kojih je Crna Gora cijenjen član, a takođe i snažna saradnja sa partnerima iz EU u cilju kažnjavanja Rusije zbog ovog ničim izazvanog i neopravdanog napada na Ukrajinu.
Tako da snažno pozdravljamo odličnu saradnju koju imamo sa Crnom Gorom u suočavanju sa ovim izazovom bilo da je riječ o koracima koje je preduzeo NATO u cilju jačanja istočnog krila, pridruživanju Crne Gore sankcijama koje je uvela EU, pružanju humanitarne i bezbjedonosne pomoći, zatvaranju neba za ruske avione. Postoji mnogo toga što Crna Gora radi a što pomaže svima nama da pošaljemo jasnu poruku da je ruska invazija neprihvatljiva i da će zbog toga Rusija platiti visoku cijenu.
Koji su Vaši konkretni strahovi po pitanju budućnosti zemalja Zapadnog Balkana i Crne Gore i šta biste u budućnosti mogli očekivati od Crne Gore?
Ono što gledamo danas nije samo napad na Ukrajinu nego i na cijeli sistem međunarodne bezbijednosti koji je umnogome čuvao mir u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Ono što se dešava u tom konfliktu važno je i za vas u Crnoj Gori jer se ne radi samo o bezbijednosti Ukrajine.
Mislim da ova invazija mijenja sve i da je protresla evropsku bezbjedonosnu strukturu kojoj ste vi željeli da se pridružite kroz članstvo u NATO-u. I zato vjerujem da je pokrenula sve nas da se ujedinimo na ovako nevjerovatan način kako bi bilo jasno koliko snažno osuđujemo rusku invaziju i da zahtijevamo da Rusija povuče svoje vojne snage iz Ukrajine. Mislim da je naše jedinstvo u suprotstavljanju ruskom ratovanju i slanje jasne poruke da vi u Crnoj Gori nećete dozvoliti da Rusija usporava vaš napredak dio odgovora koji zajedno pružamo.
Rusija je Crnu Goru već stavila na spisak neprijateljskih država. Kakvu podršku Crna Gora može očekivati od SAD-a i zapadnih partnera u vezi sa tim?
Činjenica da je Crna Gora članica NATO-a i da su predsjednik Bajden i sekretar Blinken veoma jasno kazali da su SAD i saveznici odlučni da brane svaki pedalj teritorije NATO-a znači da imate snažnu garanciju za bezbijednost.
A u vezi sa Vašim komentarom da je Rusija označila Crnu Goru kao neprijateljsku zemlju, željela bih da nas i vaše gledaoce podsjetim na glasanje koje je sprovedeno prošle sedmice na sjednici Generalne skupštine UN-a gdje je 141 zemlja glasanjem osudila rusku invaziju Ukrajine zahtijevajući da Putin povuče vojne snage.
Samo pet zemalja na sjednici Generalne skupštine UN-a glasalo je protiv te rezolucije. Pozdravljam to što je Crna Gora bila na strani 140 zemalja ali mislim i da svaki građanin Crne Gore može da bude ponosan na činjenicu da je u dvorani gdje se čulo mišljenje svijeta, Crna Gora bila uz 140 zemalja.
Osim političkih i bezbjedonosnih prijetnji, Crna Gora se suočava i sa ekonomskim izazovima jer se značajno oslanja na turizam. Veliki broj turista dolazi direktno iz Rusije i Ukrajine. Da li Crna Gora može da računa na neki vid finansijske podrške u budućnosti u tom smislu?
Očito će završetak rata u Ukrajini biti najbolji ishod ukoliko hoćete da vidite turiste kako se vraćaju u Crnu Goru. I na tome radimo zajedno. I jedan od načina na koji pokušavamo da preusmerimo pravac djelovanja Rusije je taj što jasno stavljamo do znanja Rusiji da plaća skupu cijenu zbog ove agresije. Mi, Amerikanci i Evropljani, zajedno smo uveli nevjerovatan niz sankcija Rusiji i mjera kontrole izvoza zbog invazije Ukrajine.
Mjere su usmjerene na ruske finansijske institucije, samog Putina i oligarhe iz njegovog okruženja, kontrolu izvoza visokotehnoloških proizvoda koji su, na primjer, važni za rusku odrambenu industriju. Kao što znate, čitav je spisak mjera koje sprovodimo kao odgovor na agresiju. One imaju dubok uticaj na rusku ekonomiju. Vidjeli smo dramatičan pad vrijednosti rublja i nadamo se da to što ćemo ostati jaki i jasni po pitanju cijene koju će Rusija platiti uticati na računicu predsjednika Putina.
Svi ćemo se suočiti sa povratnim udarom. Kako SAD tako i Crna Gora. Ali ono što nas drži ujedinjenima je vjera u temeljna načela koja branimo. Tako je, biće ekonomskih poteškoća ali zajedno smo u tome da branimo poredak koji će čuvati Amerikance i Crnogorce na putu napretka.
Evropske integracije su ključni prioritet za zemlje Zapadnog Balkana. To je izjava koju je za Glas Amerike dao Stejt Department. Kako namjeravate da ubrzate integraciju zemalja koje se obično opisuju kao „hibridni režimi“. Da li to znači, kako neki tvrde, da ćete ignorisati korumpiranu pozadinu uticajnih zvaničnika koji tvrde da su u ovom trenutku na vašoj strani?
Najprije bih kazala da SAD snažno podržava kontinuirani proces evroatlantskih integracija Crne Gore. I SAD su bile veoma ponosne kada su izrazile dobrodošlicu Crnoj Gori kao članici NATO-a. Veoma podržavamo i pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. SAD ima cilj da Evropa bude ujedinjena, slobodna i u miru i to je jedan od ključnih prioriteta vanjske politike SAD-a.
Osvrćući se na Vaše pitanje, da li ćemo u svrhu dostizanja tog cilja ignorisati korpuciju ili neke druge bolesti, odgovor je „nećemo“. Kada govorimo o ujedinjenoj i slobodnoj Evropi u kojoj vlada mir, demokratija je temelj svega toga. Kao što znate, predsjednik Bajden je organizovao samit posvećen demokratiji. Svrha tog samita nije bila samo da se SAD predstavi kao promoter demokratije širom svijeta, već da SAD kaže da svi mi treba da kreiramo snažnija demokratska društva. A to uključuje i same SAD.
Demokratiju ne vidimo kao odredište, nego kao trajni proces u kom svako od nas treba da uradi svoj dio kako bi osnažio demokratsko društvo. U nekim zemljama je veliki izazov korpucija, u drugim zemljama je reforma sudstva, svi imamo svoje izazove. Ali to nas takođe ujedinjuje, to međusobno podsticanje da jačamo demokratsko društvo i da se uhvatimo u koštac sa opasnim bolestima od kojih je jedna i korupcija.
Bonus video:
