Iako rekordno skupo, gorivo se u Crnoj Gori i dalje dosta troši. Svjedoče tome I gužve na podgoričkim ulicama, trećeg - sunčanog dana proljeća. Bez goriva bi se, ipak, moglo, ali bez hljeba se, uprkos poskupljenju, ne može, kažu Podgoričani.
Oni koji mijese kako bi prodavali hljeb žale se, međutim, da imaju sve manje brašna. Pekari koje je kontaktirala Televizija Vijesti, a koji nijesu htjeli pred kamere, kažu da zaliha ima za samo 10 do 15 dana.
Srbija, koja je stopirala izvoz od 10. marta, i dalje Crnu Goru drži na stend baju. To je već napravilo problem nikšićkom preduzeću, jednom od najvećih uvoznika i distributera brašna u Crnoj Gori.
"U ovom momentu, nažalost, nemamo maltene nikakve zalihe brašna, jer nijesmo željeli da naši stalni kupci ostanu bez brašna i time ugroze svoju proizvodnju. To su uglavnom pekare i na taj način smo primorani da sačekamo, nadajmo se sjutrašnju odluku Vlade Republike Srbije", rekao je za TV Vijesti uvoznik i distributer brašna Predrag Marojević.
Ako Srbija do kraja sedmice ne dozvoli izvoz, brašno i pšenica će morati da se uvoze sa drugih tržišta, po znatno višim cijenama, što može dovesti do novog poskupljenja hljeba.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kažu da Koordinaciono tijelo koje su formirali sa još nekoliko resora razmatra koja su to potencijalna tržišta od kojih bi uvozili po najpovoljnijim cijenama
"Nećemo imati problema. Rješenje sigurno postoji samo što tražimo najbolji model, tržište koje bude ponudilo najbolju cijenu, odlučimo se za njega da imamo i kontinuitet i dobru cijenu brašna", rekao je Miroslav Cimbaljević iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Marojević, međutim, smatra da se, zbog svega što se dešava, mora tražiti rješenje na duže staze
"Mora da postoji neko u tekućoj tehničkoj vladi, novoj vladi ko će da napravi ozbiljnu priču, kompleksnu priču, priču od riječi sa zemljama regiona na koje smo naslonjeni kroz neko stvaranje, ne mislim samo na robne rezerve, nego čak na eksterne robne rezerve da imamo jedan kontinuitet u snabdijevanju, a dodatan razlog za to je da imamo turističku sezonu koja, može se reći sjutra počinje", rekao je Marojević.
Industrijski pekari su više puta ponovili da postoji i problem sa hljebom koji se proizvede ali se ne proda. Iako trgovački lanci žele pune police, sa njih se svakog dana vrati oko 15 odsto hljeba, i ako se ne iskoristi za nešto drugo, baca se.
Da bi se što manje bacalo, pojedine pekare su odlučile da sat prije zatvaranja ponude popust, pa se hljeb i peciva od 8 do 9 uveče prodaju u pola cijene.
Bonus video:
