"dosta pričamo, malo radimo"

Golubović: Škole ne pričaju o vršnjačkom nasilju koliko bi trebalo

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji kazala je da im se "više nego dovoljno roditelja" javlja praktično svake sedmice kada su u pitanju slučajevi vršnjačkog nasilja

5745 pregleda 0 komentar(a)
Foto: TV Vijesti
Foto: TV Vijesti

Sve situacije vezane za vršnjačko nasilje koje su došle u medije govore da smo očigledno smo kao društvo propustili priliku da odradimo dobru prevenciju, kazala je u Bojama jutra socijalna radnica Violeta Golubović.

"Stiče se utisak da dosta pričamo, ali da malo radimo. Kroz radionice koje održavamo i u razgovoru sa djecom i sa roditeljima stiče se utisak da nam nedostaje taj momenat bolje informisanosti, prepoznavanja vršnjačkog nasilja zatim i mogućnosti da pružimo adekvatnu intervenciju na vrijeme."

"Svjesno i namjerno nanošenje štete koje je vremenski kontinuirano duži vremenski period upravo jeste jedno od definicija vršnjačkog nasilja što znači da duži vremenski period neko sa namjerom nanosi štetu drugom djetetu kako bi ga izložio negativnom uticaju odnosno da se to dijete osjeća loše", kazala je ona.

Golubović je ocijenila da škole pričaju o vršnjačkom nasilju, ali ne kontinuirano i koliko bi trebalo.

"Nastavnici kada se upoznaju sa problemom od strane roditelja i djeteta sa vršnjačkim nasiljem upoznaju pp službu, trebalo bi da svaka škola ima protokol o postupanju situacijama vršnjačkog nasilja i na taj način nastavnici problem delegiraju pp službi koja zajedno sa nastavnikom, roditeljima i djecom treba da nađe najbolje rješenje. Ali, opet stičem utisak da ne samo nastavnicima nego svima nama koji smo u profesijama kontinuirana edukacija je nešto što je obaveza kako upravo ne bismo dolazili u situaciju da imamo vršnjačko nasilje koje traje četiri godine", kazala je ona.

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji kazala je da im se "više nego dovoljno roditelja" javlja praktično svake sedmice kada su u pitanju slučajevi vršnjačkog nasilja. "To je inače nešto što je prisutno i uz neku konstataciju da će ga uvijek biti, i da teško da ćemo moći da očekujemo da vršnjačkog nasilja uopšte neće biti."

Čini se, kako je kazala, da je tih slučajeva sve više. "Posljednje dvije godine otkako je korona tu ta problematika nekako kao da je dodatno isplivala na površinu, a sve zbog toga što smo malo primenjivali sve ono što smo usvojili u prethodnom periodu."

"Da bi se suzbilo vršnjačko nasilje za početak je potrebno da se u školama počne primenjivati sve ono što je usvojeno, kada škole ne mogu da izađu na kraj sa tim, a nije baš tako rijetka situacija kada škole ne mogu da izađu na kraj i onda škole pokušavaju, imaju neke mehanizme koji predstavljaju mogućnost da se uključuju i centri za socijalni rad, međutim zbog sveukupne situacije i svega onoga što oni imaju kao obuhvat posla to baš i ne funkcioniše i škola je onda ostavljena i prepuštena sama sebi da te konkretne slučajeve rješava", kazala je Mihailović.

"Osim onoga što je u samim školama predviđeno da se primjenjuje moramo negdje obezbijediti podršku porodicama i kada postoji problem unutra porodice a odnosi se na ovu tematiku da ta porodica može da dobije i stručnu podršku i pomoć od nadležne službe koje treba da postoje, a ne bavimo se nažalost i inače porodice u Crnoj Gori nemaju baš dovoljan sistem tih socijalnih usluga koje su im neophodne i koje bi trebalo da pomognu svima nama zajedno da naša djeca se mnogo odgovornije ponašaju i da poštuju pravila koja treba da funkcionišu u našem društvu", navela je ona.