Brdo Gorica čeka da bude proglašeno za Spomenik prirode, iz Ure tvrde da je bilo kršenja moratorijuma

"Na žalost u prethodnih godinu i po dana jeste kršeno u više navrata, izgrađeno je iznad te kote više novih stambenih objekata, pod izgovorom da je to za svrhu nekog individualnog stanovanja, ali svi smo svjedoci da se ti stanovi naravno prodaju i da svi jure tržišnu vrijednost koja je ovdje zaista velika", smatra Luka Raičević iz Ure

9568 pregleda 8 komentar(a)
Foto: Printscreen
Foto: Printscreen

Brdo Gorica, po kojem grad nosi ime, nismo uspjeli da zaštitimo od graditeljskog divljanja, pa je na kraju uveden moratorijum na gradnju.

U martu 2020. godine zabranjena je gradnja na parcelama u podnožju Gorice, u zahvatu dva urbanistička plana - DUP Nova varoš 2 i DUP Zagorič zona A. Zabrana traje do donošenja Plana generalne regulacije, kako bi se dodatno preispitala planska rješenja na tom vrijednom prostoru.

"Da se radi o prostorima, najvišim kotama stambene izgradnje prema vrhu brda Gorica, u području oko Vile Gorica, u području stambenog naselja iznad hemijske čistione i u području Ulice Veliše Mugoše", kazao je iz Sekreterijata za planiranje prostora Miljan Barović.

Na pitanje da li je u ovom periodu bilo kršenja moratorijuma, Barović poručuje da njima nije poznato, ali da je to u nadležnosti urbanističko građevinske inspekcije.

Iz opozicione URE, tvrde da je bilo kršenja moratorijuma.

"Na žalost u prethodnih godinu i po dana jeste kršeno u više navrata, izgrađeno je iznad te kote više novih stambenih objekata, pod izgovorom da je to za svrhu nekog individualnog stanovanja, ali svi smo svjedoci da se ti stanovi naravno prodaju i da svi jure tržišnu vrijednost koja je ovdje zaista velika", smatra Luka Raičević iz te partije.

URA je u februaru 2020. godine prva predala inicijativu da se Gorica zaštiti i da joj se dodijeli status Spomenika prirode. Urađena je Studija zaštite, pripremljena dokumentacija za Skupštinu Glavnog grada, kao i saglasnosti i mišljenja više državnih organa. Ono što je najvažnije, utvrđene su tačne granice zaštićenog područja, iznad kojih više nikada neće biti gradnje.

"Ukupna dužina te granice je preko pet kilometara, površina zaštićenog područja je oko 105 hektara, što znači da je površina zaštićenog područja uvećana u odnosu na ono što je definisano planskom dokumentacijom za nekih 100 hiljada metara kvadratnih", rekao je Barović.

Međutim, još nije stigla saglasnost Ministarstva prostornog planiranja I urbanizma, pa je cijeli proces zaustavljen. U međuvremenu, na čelo Ministarstva je umjesto Ratka Mitrovića došla Ana Novaković-Đurović iz Ure, zbog čega je Rakčević optimista.

"Očekujem da se sama Studija zaštite Gorice izglasa u narednih 20-ak dana, na prvoj narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada, nakon toga očekujem da Ministarstvo odradi svoj dio posla, pored formalizacije samog stepena zaštite, očekujem da Ministarstvo detaljno prečešlja svu plansku dokumentaciju koju je nažalost naslijedilo, a koja je katastrofalna", poručuje Rakčević.

Sva ova rješenja biće važna kako se pitanje gradnje na Gorici više ne bi otvaralo.

"Da sjutra ne postoji bilo koja vlast ili bilo koji dio sistema koji bi mogao da izradi plansku dokumentaciju na način da se građevinsko područje širi na račun zelenih površina", ističe Barović, ali i na pitanje da li zato što je već dosta devastirano, poručuje da "dijelom jeste devastirano".

Odgovornost je, nažalost i ovoga puta izostala, a gotovo niko više i ne spominje Miomira Mugošu, koji je na najvulgarniji način promovisao i forsirao investitorski urbanizam, u kome su nestale ili su nepovratno uništene mnoge lokacije…Njegovi nasljednici nisu imali mnogo više sluha, ali su srećom imali manje petlje za razna petljanja, ali i značajno slabije partijske pozicije.