Haotična društvena situacija može biti predisponirajući faktor za suicid, dok pojedina istraživanja pokazuju da je u takvim sredinama veća stopa samoubistva nego u pojedinim ratom zahvaćenim zonama.
To je u Bojama jutra poručila Anđela Golubović, psihološkinja Doma zdravlja.
Govoreći o samoubistvu, Crna Gora je, kako je rekla Golubović, u redu deset zemalja sa najvećom stopom, poručivši da su podaci alarmantni.
"Moderni industrijski svijet doveo je do otuđenosti, a mozak je previše stimulisan novim informacijama. Ne možemo ih kontrolisati ali možemo postaviti aktivan stav i misao na datu informaciju", kazala je Golubović.
Istakavši cifru od 110 samoubistava godišnje, Golubović je rekla da iz posljedice usamljenosti osoba koja je suicidalna ne vidi rješenje, ali dodaje da je to možda i posljedica nekomunikacije sa drugima.
Osoba je izolovana i "tiho pati", a ljudi znaju godinama da razmišljaju o suicidu, dodaje ona.
Kod adolescenata je prisutna i socijalna odbačenost i većina njih nakon pokušaja samoubistva koji prežive kažu "ne znam šta mi bi, neću opet", ali statistika pokazuje suprotno.
Golubović je istakla da rodbina treba da obrati pažnju na predsuicidalni sindrom, koji se ogleda u psihičkim krizama koje se događaju neposredno pred suicid, koji se ogleda u nizu različitih verbalnih i neverbalnih znakova da osoba nije dobro...
"Osoba može naprasno mjesec dana pred suicid da ode kod doktora, naprasno napiše testament, dijeli lične stvari drugim ljudima... To su suptilni znaci pored onih vidljvih, kao što su tuga, povučenost, nedostatak volje na poslu, nebriga o ličnom izgledu..."
Golubović ističe da je jako bitan pristup bez osude suicidalnoj osobi, i pokušaj preporuke stručne i socijalne pomoći, te da je svaka suicidalna misao znak za opasnost i da svaka ideja može da pređe u akciju...
Bonus video:
