Knežević je upitao kako je moguće očekivati da će se doći do dogovora, ako je nova većina "prekršila Ustav i zakon i pomjerila izbore za 23. oktobar."
"Ako neko istinski želi reforme u Tužilaštvu i pravosuđu, spremni smo da razgovaramo", kazao je on.
Marković je rekao da je neophodno da svi u parlamentu preuzmu odgovornost, kao i da je DPS spreman za dijalog o pitanjima konsenzusa, kako bi institucije učinili funkcionalnim.
Knežević je rekao da nije postignut dogovor oko četiri člana Sudskog savjeta.
"Nemamo dogovor ni oko dvije trećine za Ustavni sud, za Sudski savjet, VDT-a... Očekujem da u normalnoj atmosferi pokušamo da odblokiramo Crnu Goru. Više nije problem u nama nego u novoj parlamentarnoj većini. Oni će morati da rješavaju kako će izaći sa platformom za dogovor".
Marković je rekao kako vjeruje da se u ovom sazivu parlamenta može doći do dogovora, ako je cilj da Crna Gora ima snažne i održive institucije.
"Može se lako doći do dogovora, važno je da se kandiduju ljudi koji imaju kredibilitet, nisu obojeni političkom pripadnošću ili angažmanom, koji imaju jasnu biografiju koja ukazuje na nezavisnost i otpor prema uticajima. Mislim da u Crnoj Gori ima takvih ljudi."
Marković je rekao da su višegodišnje optužbe na njegov i račun takozvanog mojkovačkog klana, kada su u pitanju veze sa švercom cigareta, laž i podmetačina
Jasno je, kako je kazao da u Crnoj Gori. godinama postoji organizovani šverc cigareta.
Na pitanje šta je uradio povodom tog pitanja dok je bio ministar pravde i premijer, podsjetio je da je bio prvi zvaničnik jedne vlade koji je potpisao sporazum o saradnji i uzajamnoj pomoći sa britanskom agencijom za sprovođenje zakona, koja se bavi krivičnim djelima carinskih prevara i poreske utaje. "Taj sporazum je rezultirao ozbiljnim zapljenama cigareta, u Crnoj Gori i međunarodno", naveo je Marković.
Knežević je rekao da je "prva i jedina posjeta u istoriji nekog direktora ANB-a nekom premijeru" bila posjeta Dejana Vukšića britanskom premijeru Borisu Džonsonu.
"Zato što su pale cigare, i onda Britanija vidjela kakvu štetu trpi od Crne Gore. Pa je sa Zadravkom Krivokapićem morao da dođe i Vukšić, da kaže da oni više neće da švercuju, a šverc se samo nastavlja".
Marković je, na pitanje da li je u slučaju ubistva urednika "Dana" Duška Jovanovića 2004. godine postojao ozbiljan poriv da se taj slučaj riješi ili je vlast na čelu sa DPS-om pokušala da ga zataška, rekao da je tadašnji ministar unutrašnjih poslova izdao naredbu da se "prevrne" Crna Gora i da se dođe do organizatora i počinilaca ubistva.
"Znam da je priveden ogroman broj bezbjednosno interesantnih osoba, koje su kriminalistički obrađivane kako bi se došlo do počinilaca", rekao je Marković, podsjetivši da su osumnjičeni za ubistvo su u zatvoru.
Na konstataciju da još nije poznat nalogodavac, rekao je da slučaj nije zatvoren.
Knežević je rekao kako smatra da Srbija treba da izruči svakoga koga potražuje Crna Gora.
Rekao je, ipak, da su odnosi dvije države opterećeni nekim političkim dešavanjima, koja su "vjerovatno mnogo više zaboljela Srbiju nego što Crnu Goru boli neizručenje Svetozara Marovića".
"Da li je nakon onoga što je saopštio Marović, da su zajedno krali on i Milo Đukanović, bilo neophodno da GST na osnovu tih navoda sasluša Đukanovića? Marović treba da bude u zatvoru, ali odmah pored njega treba da bude i Đukanović. Ne može Milo Đukanović da bude na slobodi, a Svetozara Marovića da jurimo kao da je Al Kapone", kazao je Knežević.
Na pitanje Markovića da li to govori kao političar, ili kao "budući tužilac", Knežević je rekao da govori kao političar i građanin koji "sve zna što se ovdje dešavalo, kao što zna čitava Crna Gora".
Marković je ukazao da je sporazum o isporučivanju osuđenih lica obavezujući i u skladu sa međunarodnim konvencijama.
Komnenić je upitao Markovića da li mu je sporno obrazloženje bivšeg GST-a Milivoja Katnića da je Petar Lazović, za kojeg Europol tvrdi da je član kavačkog kriminalnog klana, bio na radnom zadatku.
Ne govoreći konkretno o tom slučaju, Marković je ukazao da je praksa i profesionalni standard da službe bezbjednosti i obavještajne agencije svoje saradničke pozicije, a vrlo često i operativne koji imaju potencijal za to, infiltriraju u kriminalne mreže i obavještajne strukture koje djeluju obavještajno protiv države koju brane.
Kazao je da se takve odluke verifikuju, da se podnose i analiziraju izvještaji, sagledavaju rizici...
"Bio sam svjedok desetina takvih akcija Agencije, samostalno i u saradnji sa partnerskim službama. Imena tih ljudi se čuvaju i nikad se ne daju javnosti, pa i kad se kiksa i dođe do zloupotrebe", naveo je on.
Kazao je da je povodom konkretnog slučaja potrebno sačekati da se utvrde činjenice, te kako vjeruje da će novi glavni specijalni tužilac doći do istine i činjenica.
Marković je rekao da je u slučaju "državni udar" Tužilaštvo "imalo svoje činjenice, odbrana svoje..."
"Imali smo presudu, imamo presudu koja je izmijenjena, ponovni postupak... Vjerujem da će se u tom ponovnom postupku, u promijenjenim političkim okolnostima, doći do istine", dodao je.
Knežević je upitao Markovića kako je znao, u telefonskom razgovoru sa "lažnim Petrom Porošenkom", da će optužnica u slučaju "državni udar" biti potvrđena dvije nedjelje prije nego je bilo ročište za njeno potvrđivanje.
"Mislim da nisam rekao da znam, nego da vjerujem da će biti optužnica", kazao je Marković.
Knežević je odgovorio tvrdeći da je Marković znao za tu informaciju zato što je imao direktnu komunikaciju sa tadašnjom predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom i potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom.
Marković je, na podsjećanje da je za vrijeme njegovog mandata, kako tvrdi SDT, bivši direktor ANB-a Dejan Peruničić pratio novinare, partijske lidere, crkvene velikodostojnike... rekao da je napustio Agenciju 2010. godine
"Ne pada mi na pamet, niti znam šta se radilo u Agenciji od tada, otkad se promijenilo pet direktora. Ja sam otišao u politiku".
Ukazao je da je ANB poseban državni organ, u kojem je direktor Agencije isključivo nadležan za izdavanje svake naredbe koja se tiče operativnih mjera.
"Postoji kontrola rada, to je generalni inspektor i parlament, odnosno nadležni odbor... Niko nema pravo da se miješa u rad direktora Agencije, ni predsjednik Vlade, države, parlamenta..." - dodao je Marković.
Urednik i voditelj emisije Petar Komnenić pitao je Kneževića da li ima konkretne dokaze za nedavne tvrdnje da su on i drugi lideri Demokratskog fronta pod mjerama tajnog nadzora.
Knežević je rekao da je u aprilu 2021. dobio pismo iz Vrhovnog suda u kojem "jasno piše da Vesna Medenica iz daktilobiroa prisluškuje sudije i lidere DF-a".
Rekao je da su izvor sudije i službenici.
"Dobio sam ovo putem pošte, sazvao pres konferenciju i pozvao Tužilaštvo da otvori predmet", kazao je Knežević.
Knežević je rekao da je u toku "mrtva trka" da li će poslanik DPS-a Predrag Bošković ili poslanik SNP-a Dragan Ivanović biti imenovani za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.
Tvrdi i da se čitav sastav tog tijela pokušava promijeniti preko Administrativnog odbora, "kao da su tamo dosad bili kriminalci".
Knežević tvrdi da je još 15 kolega iz DF-a vidjelo Zorana Lazovića kako ulazi kod Đukanovića.
Smatra da je cilj te navodne posjete bio da se zataška istraga.
"Neće biti više sjednice Odbora dok mene ne smijene. Trenutno je mrtva trka između DPS-a i SNP-a ko će da bude predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu", dodao je.
Marković je odbacio navode da će upravo on biti nasljednik Kneževića na čelu tog Odbora, kazavši da neće biti ni dio tog tijela.
"Apsolutno je realno da ova većina sad ima ključne odbore, kao što je imala većina kojoj je pripadao gospodin Knežević", naveo je on.
Marković je rekao da ne znači da, ako sjednica nije održana, da je to velika zavjera koja dolazi iz partije ili samog predsjednika DPS-a, sa ciljem destrukcije.
"Gospodin Knežević to tako tumači, ne želim da polemišem na tu temu na ovakav način. Odgovornost je na predsjedniku Odbora, njegovom autoritetu, povjerenju... Vjerujem da će gospodin Knežević uspjeti da izgrati tu vrstu odnosa".
Knežević tvrdi da je bivši policijski funkcioner Zoran Lazović bio u zgradi Predsjednika Crne Gore, kod predsjednika Mila Đukanovića, na dan kada je trebalo da se održi sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, kad je trebalo da se saslušaju nadležnii u bezbjednosnom sektoru povodom dokumenata Europola u kojima se tvrdi da su policajci Petar Lazović i Ljubo Milović članovi kavačkog klana.
U to se, kako je kazao, lično uvjerio.
Sjednica Odbora tada nije održana jer nije bilo kvoruma, a Knežević je rekao kako sumnja da se vrši uticaj preko Đukanovića na određene poslanike DPS-a da bi se što "više udaljili od istine".
"Šta će on tu ako je bivši policijski funkcioner, baš u jeku Skaj kampanje, to je pitanje za Đukanovića i Lazovića. Smatram da je nakon tog razgovora Đukanović pozvao šefa poslaničkog kluba DPS-a Danijela Živkovića, koji je bio na sjednici Odbora i koji je saopštio da poslanici DPS-a neće činiti kvorum jer su navodno revoltirani što se na isti način nije tretirala tema eventualnog snimka policijskog službenika Petra Kneževića oko nekih dešavanja na Cetinju", rekao je Knežević.
Jedan od lidera DF-a ranije je kazao kako sumnja da su pojedine skupštinske kolege iz DPS-a pod direktnim uticajem kavačkog klana.
U večerašnjoj emisiji Načisto pratite TV duel Milana Kneževića - predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i lidera Demokratske narodne partije, i Duška Markovića – poslanika Demokratske partije socijalista i bivšeg predsjednika Vlade.
Bonus video:
