Đurović je kazao da će aktuelna Vlada trajati sve dok budu isporučivali rezultate i radili dobar posao.
"Mislim da smo krenuli kvalitetno, pred nama je sjajna sezona. Vjerujem u potencijale Crne Gore, da možemo biti bolji, brži, jači. Vjerujem da imamo ekonomski potencijal znatno bolji nego što smo dosad pokazivali", kazao je on.
Prethodne vlade su, kako je kazao, bile "jednomisleće, pa su stvorile milion problema".
"To nije garant da će Vlada funkcionisati ako svi misle kao jedan. Ovdje imamo različita mišlčjenja, ali mislim da isporučujemo kvalitetne rezultate", zaključio je on.
Na konstataciju da je Crna Gora visoko uvozno zavisna zemlja, da se uvozi voda, so, hrana... Đurović je rekao da se radi o realnom problemu, te da se mora raditi na povećanju proizvodnje.
Ministar je rekao kako se mora naći način kako da nacionalna avio-kompanija Er Montenegro bude održiva.
"Dosta je teško, zahtjevno, nadam se da ćemo se izboriti u ovim tržišnim uslovima da ona opstane", rekao je on.
Istakao je da cijene goriva rastu iz dana u dan i da se to odražava na sve avio-kompanije u svijetu.
"Mislim da bi trebalo da imamo kompaniju koja nam daje mogućnost da dovodimo turiste i ostvarimo dodatni benefit", naveo je Đurović.
Đurović je potvrdio da Vlada završava sa programom ekonomskog državljanstva krajem ove godine.
"Morali smo da produžimo do kraja godine, jer bi bila veća šteta nego korist od samog programa. Taj je program imao je imaće svoje benefite i odraziće se na određene infrastrukturne i investicione projekte na sjeveru", naveo je on.
Ministar je rekao da bi volio da u Crnoj Gori vidi kompanije određenih osoba koje su tražile crnogorsko državljanstvo.
"Nije poenta da im date pasoš, već je da ih animirate da ulažu. To su potpredsjednici najvećih svjetskih kompanija, strašna imena koja su se prijavila i aplicirala da državljanstvo. Moramo biti ponosni čak na neka imena koja su izrazila želju da budu građani Crne Gore".
Govoreći o regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan, Đurović je ocijenio da je ta inicijativa, i "da sad nestane", imala svoju svrhu, zato što su uspostavljeni dobri odnosi između Srbije i Albanije.
Ministar je kazao da će premijer Dritan Abazović na samitu u Ohridu razgovarati sa regionalnim liderima, saslušati koji su benefiti...
"To ne znači da će on potpisati bilo šta, niti to želi, niti hoće. Mislim da je dobro da ode tamo, da sasluša, vodi dijalog, da pravimo dobre relacije. Ako nas uvjere da je ta inicijativa dobra, da će biti benefit za građane i privredu Crne Gore, a ne bude u suprotnosti sa EU integracijama, da nije zamjena, ne vidim šta bi bio problem toga. Ako jedan milimetar to znači da će biti zamjena za evropske integracije, ovoj Vladi ne pada na pamet da bude tog i bilo kojeg procesa". istakao je.
Đurović je kazao da Vlada trenutno ne razmišlja o odluci da privatizuje Sveti Stefan i Budvansku rivijeru.
"Nikakve razgovore nismo imali sa gospodinom Kostićem, vidjećemo kako se bude razvijala situacija".
Đurović je rekao da je svjedok "vrlo loše slike Crne Gore pred investitorima".
"Projekti od 2006, 2009, 2012. nisu realizovani, ni započeti, uglavnom zbog nekih naših problema, vjerovatno interesa..."
Ministar je, na pitanje koje je rješenje za probleme kao što su izlivanje kanalizacije, buka, građevinske mašine na plažama i ulicama... rekao da žalbe kada je u pitanju buka najčešće iz Budve.
"Oni imaju apsolutno nedovoljan broj inspektora - jedan inspektor na 5.000 stanovnika, a Budva ljeti ima 150.000 stanovnika. Pokušavamo da nemamo starih izgovora, već da nađemo način da riješimo probleme zakonski."
Dodao je i da su raspisani oglasi za inspektore, ali da se na njih "niko ne javlja".
Đurović je, govoreći o turističkoj sezoni, rekao da postoji veliko interesovanje Evropljana i Skandinavaca za putovanje, bez obzira na dešavanja u Ukrajini.
"Dvije godine kovida su uslovile potrebu ljudi da putuju i odmaraju. Svi žele mahom Mediteran i jedna od destinacija je Crna Gora kao biser tog Mediterana", kazao je on.
Istakao je da je potrebno pojačati vidljivost Crne Gore na zapadnom i tržištu Skandinavije.
Ministar je najavio da će Vlada podzakonskim aktima raditi na "određivanju određene marže za ulje, brašno, šećer i so".
Na pitanje kada će biti taksativno navedeni proizvodi čije cijene će biti smanjene i za koliko procenata, i da li bi trgovcima u tom slučaju bio nadoknađen potencijalni gubitak, kazao je:
"Nema tu potencijalnog gubitka, mi ograničavamo marže. To je jedina realna mogućnost koju država može da uradi, a da ne slomi privredu. Mi ćemo se potruditi da ograničimo marže na način da pokriju makar fiksni trošak trgovaca, da ne budu u plusu, da budu na nekoj nuli."
Predlog je, kako je naveo Đurović, da onaj radnik koji bude radio nedjeljom dobije duplu dnevnicu, slobodnu sljedeću subotu...
"Na taj način bi mogao da poveže cijeli vikend slobodan, da duplom dnevnicom zaradi veću platu i radilo bi se u jednoj smjeni".
Neki inicijalni predlog je, dodaje, da se nedjeljom radi od osam do 16 sati.
Đurović je istakao će tražiti da mjere protiv poslodavaca koji ne poštuju eventualno rješenje budu rigorozne.
"Ako bude ovo dogovor, biće privremenog karaktera. Ako bude zloupotreba, sve se ukida i vraća se na stari sistem rada", naglasio je on.
Đurović je rekao da pokušavaju naći zajednički jezik da bi se konačno potpisao opšti kolektivni ugovor, koji je "nešto što se mora potpisati".
"Poslodavci ne žele da potpišu taj ugovor ukoliko se ne reguliše pitanje radne ili neradne nedjelje", rekao je Đurović, dok je na pitanje da li je to ucjena, rekao da je to njihovo pravo.
"Ono što je provejavalo kao moguće rješenje je da se odustane od predloga da se nedjeljom radi cijele godine, već tri mjeseca ljeti i dva mjeseca zimi, zbog sezone. Gubici nisu dobri za ekonomiju", istakao je ministar.
Đurović je, na pitanje da li je za ukidanje neradne nedjelje, kazao da njegovo mišljenje nije važno, već da odluku o uređenju odnosa između poslodavaca i radnika daje Socijalni savjet, koji čine Unija poslodavaca, Savez sindikata i Unija slobodnih sindikata, kao i predstavnik Vlade.
"Ono što je najveći problem je da mi nismo imali kao država potpisan kolektivni ugovor minule dvije godine, što je loša poruka. To je krovni ugovor koji štiti prava radnika", naveo je on.
Đurović je rekao kako je svjestan da je u prethodnom periodu bilo mnogo zloupotreba i obespravljenih radnika koji su radili sedam dana u nedjelji po 10, 15 sati.
Ministar je rekao da je sa direktorom Željezare juče razgovarao, te da mu je on kazao da više neće da ostvaruju gubitke i da hoće da otpuste 200 radnika i da ih ostane dvadesetak.
"Nije spominjao da će se baviti sekundarnim sirovinama", dodao je.
Direktor kompanije je, kako je naveo Đurović, rekao da su raspoloženi da Željezaru prodaju, ali da niko od ponuđača nije bio ozbiljan sa ponudom.
"Postoje određeni investitori koji bi možda imali interesovanja da kupe Željezaru Nikšić", rekao je Đurović, ne želeći da kaže o kome je riječ.
Rekao je da mu direktor Željezare nije kazao koja je cijena po kojoj bi prodali kompaniju, i da odgovor ne može dati bez konsultacija sa menadžmentom u Turskoj.
Đurović je rekao, povodom novonastale situacije u Željezari Tosčelik, da su juče imali razgovor sa direktorom i advokaticom kompanije, koji su došli da ih obavijeste da će doći do otpuštanja radnika.
Povezani članci
"Nisam krio razočaranje tim, to je prosto odluka koja nije smjela da se desi. Mi smo izrazili želju da danas na tom sastanku prisustvuje neko od predstavnika ministarstava ekonomija i rada i socijalnog staranja, ali je turska kompanija to odbila. Zašto - ne znam."
Gost Petra Komnenića u večerašnjoj emisiji "Načisto" je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.
Bonus video:
