Nakon 80 godina vojne neutralnosti Finska se sprema za ulazak u NATO, a njeni zvaničnici vjeruju da će se to desiti do kraja godine.
Ovu odluku poslije višedecenijske skepse i odbijanja članstva u Alijansi pokrenuo je ruski napad na Ukrajinu.
Ali i prije toga Finci su godinama razvijali i jačali vojsku i sistem odbrane, a u slučaju slučaju rata, Finska bi mogla da regrutuje čak trećinu svog stanovništva.
U Ministarstvu vanjskih poslova Finske ove nedjelje boravili su novinari iz desetak redakcija iz više evropskih zemalja.
Među njima je bila novinarka Televizije Vijesti Danijela Lasica, koja donosi zanimljive detalje iz Zemlje hiljadu jezera.
Jedna od pet skandinavskih država, Finska - zemlja je sa skoro 200.000 jezera i isto toliko ostrva. Ima pet i po miliona stanovnika i najveći bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika, pa zbog toga valjda i najnižu stopu imigracije na svijetu.
Graniči se sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Zbog granice i odnosa sa Rusijom, u svjetlu rata u Ukrajini, dospjela je u žižu svjetske javnosti, nakon odluke da pristupi Sjevernoatlantskom savezu, koji će na ovaj način duplirati granicu sa Ruskom Federacijom. Sa 1.300 na 2.600 kilometara.
Od prvog čovjeka finske diplomatije tražili smo odgovor na pitanje zbog čega žele u NATO.
Prvi razlog je rat u Ukrajini, drugi da im, naglašavaju, ne može Rusija određiviti da li će ili ne biti članica alijanse, a evo i trećeg:
"Došli smo u situaciju da Rusija postaje veoma nepredvidjiva. Da se javnim izjavama ruskih državnika ne može potpuno vjerovati. Ovdje posebno ističem njihove stavove oko Donjecka, kada su rekli da će pregovarati, a praktično su istovremeno poslali nove trupe na granicu sa Ukrajinom. Jednostavno to je trenutak kada je povjerenje izgubljeno. I postavlja se pitanje kolika prijetnja postaje Rusija. I to je bio dio naše kalkulacije", rekao je Peka Havisto, ministar vanjskih poslova Finske.
Iako sebe smatra defanzivnom zemljom, Finska je posljednje gotovo tri decenije provela pripremajući se za moguće napade. Ima veliki broj tenkova, borbenih oklopnih vozila, artiljerije, aviona, helikoptera, brodova. U toj zemlji godišnje vojnu obuku završi 20.000 ljudi.
"Kada govorimo o mirnodopskim uslovima, onda je naša vojska prilično mala. Imamo oko 12.000 profesionalnih vojnika, koji svakodnevno rade u vojsci. Ali naša odbrana se bazira na velikom broju dobrovoljaca. Kada bi Finska trebalo da mobiliše vojsku, ona bi imala 280.000 ljudi", kazao je Asko Kopra, pukovnik u finskoj vojsci.
Među onima koji su spremni da brane svoju zemlju je i 19-godišnja Vilja.
Na pitanje da li očekuje neke velike promjene ako njena zemlja uđe u Nato i kako gleda na to, odgovara: "Ne očekujem da će to imati mnogo uticaja na moju karijeru u vojsci. Ja sam na kraju, samo mali dio svega ovoga. Zato, ostavimo lidere neka donose svoje odluke."
Helsinki, glavni Finske, sa 650.000 stanovnika, djeluje kao mjesto čiji stanovnici na prvi pogled ne razmišljaju puno o vojsci i ratu. Vole prirodu, voze električna bicikla i trotinete, ulažu u obrazovanje.
Posjetili smo nacionalnu biblioteku, na četiri sprata koja izgledom podsjeća na brod. Posjeduje preko 100.000 naslova na više svjetskih jezika, ali i bioskopsku, konferencijsku i salu za koncerte, sobe za video i društvene igre, prostorije za djecu, učionice, muzički studio, mašine za šivenje, kafeteriju.
Ipak, Helsinki je posljednjih godina izgradio skloništa koja mogu da prime i do milion ljudi. Većina stambenih blokova, poslovnih zgrada i hotela ima sklonište, a sve češće u gradu se održavaju vojne vježbe. Jedna je prikazana i za novinare.
Finska za odbranu izdvaja skoro šest milijardi dolara godišnje i poznavaoci prilika kažu da se radi o jednoj od najozbiljnijih vojski u Evropi. Zato bi NATO u ovoj zemlji mogao dobiti vrlo moćnog člana. Pretpostavlja se da će problemi koje trenutno u vezi sa tim pravi Turska biti prevaziđeni do samita u Madridu krajem juna. Finski zavničnici veruju da će do kraja ove godine njihova zemlja postati punopravna članica Alijanse.
Bonus video:
