Suša hara svijetom. Svjetske medije obilazi snimak Dunava na vodenoj granici Srbije sa Rumunijom, gdje se vide olupine njemačkih ratnih brodova koji su potopljeni 1944. godine.
Suša na njemačkoj rijeci Rajni stvara nove probleme njemačkoj ekonomiji, jer riječni teretni brodovi svake godine prevezu oko 195 miliona tona robe.
U Budimpešti, nema kruzera koji voze turiste, a u Austriji i Slovačkoj se građani zbog suše pozivaju na štednju vode.
"Ovo što se dešava u Evropi je za njih prava katastrofa, s obzirom da na tako nešto nisu naviknuti. Vezana je za deficit padavina i nema veze sa klimatskom karakteristikom, zato je to alarmantna situacija u velikom dijelu Evrope, pa čak i u Kini", kazala je Mirjana Ivanov iz Zavoda za hidrometeorologiju.
U Kini su presušili djelovi treće najduže rijeke na svijetu, Jangce koja vodom snabdijeva više od 400 miliona ljudi i veoma je važan plovni put.
Problemi su evidentni i kod nas, prvi na udaru su poljoprivreda i hidrologija.
"U višim planinskim regionima najviše naravno su stradali pašnjaci, a imamo i opadanje nekih povrtarskih kultura. A što se tiče poljoprivrede, pa naročito sjever za voće i sijeno, dakle tu bi mogli da očekujemo najveći udar", poručuje Ivanov.
"Jedna od najvećih posljedica je proizvodnja kabaste hrane, koja je jedan od glavnih inputa u stočarskoj proizvodnji, a tako i za biljnu proizvodnju, gdje su prinosi u biljnoj proizvodnji u značajnoj mjeri smanjeni, međutim dobra okolnost je što je najveći dio poljoprivrednih proizvođača izvršio košenje i skladištenje kabaste stočne hrane prije ovih suša, ali u ovom trenutku kada je veliki dio stoke na ispaši, ovo predstavlja definitivno jedan od velikih problema", kazao je Miroslav Cimbaljević iz Ministarstva poljoprivrede.
Ivanov posebno ističe problem sa podzemnim vodama.
"Jer da bi se one napunile, potrebno je da zaista kiša dugo pada, ne ovaj pljusak što smo imali, to je pljusak lokalnog karaktera, nama treba dugo vremena da kiša pada. Ono što bih mogla da kažem je da je Skadarsko jezero zaista na ekstremnom minimumu, tu ću istaći i Plavnicu, naravno Cijevna i Morača", naglašava Ivanov.
Nadležni ističu da je nivo bunara nizak, a vodosnabdijevanje otežano.
Jasno je da nas požari i suše više ne smiju iznenaditi, jer će se dešavati stalno pa nadležni najavljuju mjere.
"Da poseban akcenat bude na obezbjeđivanju dovoljne količine vode i adekvatno vodosnabdijevanje u ovom teškom periodu", poručuje Cimbaljević.
Iz Hidrometeorološkog zavoda kažu da je 90 odsto vjerovatnoća da do sredine sljedeće sedmice ponovo možemo očekivati temperature od 35 do 40 stepeni, praćene sušom. Lokalni pljuskovi ne mogu nadoknaditi količinu vode koja nedostaje...
Na pitanje da li ima velike kiše koja je potrebna, Ivanov odgovora da je nema ni u najavi.
Bonus video:
