Samo u postupcima gdje državu zastupa zaštitnik imovinsko - pravnih interesa iz državne kase prošle godine odlilo se čak 15 miliona eura a sličan trend nastavljen je i ove godine.
"Kvartalno je za prošlu godinu bilo negdje ispod četiri miliona kvartalno, dok je za isti period ove godine značajno niži iznos, ne mogu reći da je to neki mnogo veći iznos ali smo uspjeli u odnosu na prošlu godinu da ga snizimo", kazala je zaštitnica imovinsko - pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.
I dalje je nastavljena negativna praksa pa iz godine u godinu država isplaćuje milionske iznose po osnovu tužbi zaposlenih u državnoj upravi zbog povrede prava iz radnog odnosa.
"Tu nam i dalje prednjači Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova, tu je i brojnost zaposlenih, ali u pitanju su potraživanja zbog radnih sporova i po osnovu rada gdje ljudi potražuju ono što im pripada po zakonu, neisplaćene zarade, prekovremeni i noćni sati rada...", ističe Ćirović.
Pojedini rukovodioci državnih organa dosjetili su se kako da budu "dobri" domaćini, pa ne isplaćuju zaposlenima ono što su dužni po zakonu, već čekaju da zaposleni pokrenu sudske sporove i naplate se, ali iz državnog budžeta.
Država do sada nije pokretala postupke regresne politike, odnosno da štetu koju je platila, nadoknadi od ministra, direktora, tužioca ili službenika koji ju je nesavjesnim radom pričinio. To se sada mijenja, najavljuje Ćirović.
"Jasno je da propusti postoje, da se propusti nastavljaju i da su višemilionski. Imate u Zakonu o obligacionim odnosima tu mogućnost da se regresno naplatimo što država do danas nije pokretala, zaštitnik je inicirao nekoliko postupaka, vidjećemo šta se desiti sa tim jer nam treba podrška nadležnih da podrže regresnu politiku jer država će samo nastaviti da plaća tuđe greške", navodi ona.
Lični podaci preko tri hiljade ljudi objavljeni su na internetu odlukom nekadašnjeg NKT-a Vlade Duška Markovića, na čijem je čelu bio Milutin Simović. Sudskom praksom je ustanovljeno da se dosuđuje 300 eura po osobi, što je ukupno oko 900 hiljada eura. Vlada je donijela zaključak da Zaštitnik zaključuje poravnanja sa građanima kako bi se makar izbjegli sudski troškovi. Međutim, Ćirović najavljuje da bi država mogla da se naplati i od onih koji su ovu odluku donijeli.
"I u tom postupku smo inicirali prema Vladi da nam daju neke instrukcije kako bi došli do dokumentacije, kako je radilo to NKT tijelo, da vidimo da li možemo da se regresiramo pa i od njih...", pojašnjava ona.
Već imamo prve pravosnažne presude da su nezakonita rješenja o razrješenju direktora škola i vrtića koje je smijenila bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Država će prvo morati da plati troškove postupka u tim slučajevima a potom će uslijediti i postupci za naknadu štete u vidu izgubljenih zarada.
"Oko 140 ima takvih tužbenih zahtjeva, ako sve pomnožite sa minimum 400 eura za parnične troškove u svakom postupku, onda imate 50 hiljada da se nadoknadi samo parničnih troškova. Radimo na zaključcima Vlade da se dobrovoljno isplate te naknade dospjelih šteta direktorima", navodi Ćirović.
Javnost nije upućena u rad Zaštitnika imovinsko - pravnih interesa koji kuburi sa brojem zaposlenih ali i prostornim kapacitetima. Ćirović zaključuje da, dok javnost najviše interesuje koliko se novca odlilo, ne treba zaboraviti da je njihovim radom spriječeno da se druga milionska potraživanja odliju iz državnog budžeta.
Bonus video:
