Šahmanović: Ponude sva tri koncesionara na stolu, potrebno ažuriranje studije

Izvršni direktor ACG Vladan Drašković rekao da je za razvoj crnogorskih aerodroma potrebno do 150 miliona eura

26906 pregleda 24 komentar(a)
Foto: TV Vijesti
Foto: TV Vijesti
Ažurirano: 29.11.2022. 22:02h

Najprioritetnija investicija u crnogorske aerodrome bi, u slučaju da država napusti koncept koncesionog modela upravljanja, iznosila do 10 miliona eura, a razvoj će tražiti daleko više od toga, kazao je direktor Aerodroma Crne Gore Vladan Drašković.

"Posljednja procjena iz 2016. je predvidjela da bi dovođenje Tivta u stanje reprezentativnosti, pune funkcionalnosti i usaglašavanja sa standardima koštalo 55 miliona eura. Za Podgoricu ta vrsta procjene nije tako detaljno pravljena, možemo ići metodom analogije i reći da bi to bilo puta dva ili nešto niže, jer je Podgorica u manjem infrastrukturnom problemu. Sa druge strane, moguće da bi joj bili potrebni veći kapaciteti", rekao je Drašković.

Potvrdio je, na pitanje voditeljke i urednice emisije "Reflektor" Aleksandre Mudreše, da je u pitanju iznos od 100 do 150 miliona eura.

Drašković je rekao da su Aerodromi stabilna i zdrava kompanija, ali i ukazao na "dugotrajni problem zapuštenosti, infrastrukturni i organizacioni."

Kazao je da ACG trenutno ima više od 900 zaposlenih, sa radnicima na privremenim i povremenim poslovima. "Pretpostavljamo da imamo višak, ali ne znamo da li je taj broj jednocifren, dvocifren", naveo je on, rekavši da se do tog podatka dolazi nakon detaljne analize.

Direktor ACG je naveo kako se očekuje da će godina biti zaključena sa profitom iznad tri miliona eura, a da je ukupan prihod na današnji dan nešto manje od 30 miliona eura.

Admir Šahmanović, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, kazao je kako je zaključak da su potrebne investicije i strateški partner.

Naveo je da je potrebno ažurirati planska dokumenta i studiju koju su radili konsultanti Svjetske banke, koji su sproveli proces koncesije do ove faze. "Jednokratna naknada nije toliko bitna kao razvoj aerodroma", istakao je.

Kazao je da su prije mjesec obaviješteni zvaničnim dopisom od strane konsultanata Svjetske banke da će odustati "ako se ne odlučimo", te da će tražiti, u skladu sa ugovorenim obavezama, da im se isplati 350.000 eura.

Izvršni direktor Fideliti konsaltinga Miloš Vuković je ocijenio da koncesiju u formi koja je predložena treba napustiti i rekao da je ACG "prilično stabilno preduzeće, niske zaduženosti i dobrog poslovnog modela".

Vuković je iznio podatke iz jedinstvene liste infrastrukturnih projekata koji tretiraju aerodrome u Tivtu i Podgorici.

"Za Aerodrom Tivat ste imali 55 miliona 2017. godine i 2021. se popelo na 72,1 milion. Za Aerodrom Podgorica od 2015. je potrebno 94,8 miliona eura, po zvaničnoj listi koju Vlada usvaja, i isti je iznos 2021. godine".

"Benefiti od ACG su ogromni u odnosu na malu cijenu od 100 miliona eura koja je predložena i 200 miliona potencijalnih investicija. Samo 80 miliona eura investicija je sigurno u prvoj i drugoj fazi, kako je navedeno u koncesionom aktu", istakao je.

"Tehnički mandat otežava donošenje odluke"

Šahmanović je, govoreći o ponudama tri koncesiona - firme iz Južne Koreje, konzorcijuma francuskog ADP-a i turskog TAV-a, te kompanije iz Luksemburga, rekao da su one negdje u istoj ravni i da su u pitanju nijanse.

"Znam da je samo jedan od tih subjekata izričito odgovorio da je spreman da uplati 100 miliona eura, ali mislim da su sve tri ponude i dalje na stolu".

Kazao je da su ponude prihvatljive, "u smislu da se uradi ažuriranje studije". "Trebalo bi pokušati naći rješenje u okviru postojeće procedure, u skladu sa novim rezultatima studije".

Kazao je da, ipak, nisu krenuli u taj proces. "Za takvu vrstu aktivnosti je potrebna podrška ostalih aktera Vlade, na prvom mjestu premijera, ministara finansija i ekonomije. Neodlučnost je najveći problem".

Šahmanović je rekao da odluku šta bi Vlada trebalo uopšte da radi sa aerodromima otežava priroda tehničkog mandata aktuelne Vlade.

Na pitanje da li to znači da aktuelna izvršna vlast neće odluku o tome kazao je da nije siguran, ali da se nada da hoće.

Drašković je ocijenio da bi se, osim koncesije, aerodromima moglo upravljati i drugačije, podsjetivši da su u zapadnoj Evropi aerodromi dominantno u državnom vlasništvu.

Kazao je kako smatra da se dobro aerodromsko upravljanje može obezbijediti i bez strateškog partnera.

Vuković je rekao da bi volio, iako je protivnik koncesije, da se u koncesionom aktu poveća naknada.

Šahmanović je rekao kako su mišljenja da država nema dovoljno sredstava da finansira potrebne investicije. "Nedostaje i tehnologija, znanje, iskustvo i know-how generalno", naveo je on.

Vuković je naveo kako ne misli da država treba da daje novac za investiciju u aerodrome.

"Umjesto što vraćaju novac u budžet, tih 70 odsto treba da ulože u sopstveni razvoj. Kombinacija sopstvenih sredstava, kredita i priprema projekata za bespovratne fondove EU, nešto slično što se sad radi za nastavak auto-puta..."

"Čak je i koncesija bolja od prodaje"

Vuković je, na pitanje da li eventualno postoji "model između", poput streškog partnerstva u kojem bi se doveo manjinski suvlasnik, kazao kako ne smatra da je dobra odluka da neko otkupi manjinski udio u ACG.

"Takav resurs je važno da ostane u državnom vlasništvu. Čak je i koncesija bolja varijanta od toga da se Aerodromi prodaju", istakao je.

Kazao je da država za 30 godina može mnogo više da zaradi od profita aerodroma, većeg broja turista i većeg kargo prevoza, nego da se da koncesionaru.

Drašković je upitao "ako nismo spremni sami da upravljamo državnim resursima, zašto mislimo da smo spremni da pregovaramo", ukazujući da se radi o jednakom riziku.

"Sa druge strane stoje aždaje koje plaća koncesionar i koje će da natrune sadržaj ugovora svim i svačim, koji će da služi kao baza da pronalaze slabe tačke tokom koncesione eksploatacije. Oni naše slabosti neće da liječe nego će da ih koriste. Zabluda je da bi predaja upravljačkog paketa koncesionara značila i predaju naših briga i slabosti, očekujući da će taj neki profesionalni mlin da izbaci ništa drugo nego rezultat koji je na dobit svih. Plašim se da nije tako."

Šahmanović je istakao kako je potrebno "staviti karte" na nekog strateškog partnera.

"Očekujemo dobre investicije, da dovede ozbiljan broj turista i da uveže naše aerodrome sa svjetskim destinacijama", odgovorio je on na pitanje šta bi očekivali od takvog partnera.

Na pitanje da li država može biti u poziciji da u pregovorima sa potencijalnim koncesionarom uslovljava, Šahmanović je kazao kako smatra da i jesmo u toj poziciji.

"Treba raditi s onim čime raspolažemo. Neki ljudi prije nas su doveli ovaj proces do određene tačke, trebalo bi da pokušamo da nastavimo. Ako se to pokaže neizvodljivim, uvijek možemo početi ispočetka".

Pojasnio je da bi to značilo i razmatranje drugih modela.

Drašković je zaključio da koncesija nije nužno loša odluka, ali da je za crnogorski kontekst osjetljivija u odnosu na neke druge regione, jer je strateški bitna odluka kojom se, između ostalog, redukuje i kontrola.