Penzioneri sa primanjima ispod 790 eura dobiće jednokratnu pomoć koja će biti isplaćena narednih dana, rekao je u Bojama jtura ministar finansija, Aleksandar Damjanović.
Visina primanja zavisiće od visine penzije.
Damjanović je objasnio da će do 200 eura pomoći primiti oni čija je penzija do visine prosječne zarade (360 eura).
Sto eura pomoći primiče oni čije su penzije u rasponu od 360 eura do 450 eura, a 50 eura pomoći oni čije su penzije od 450 eura do visine potrošačke korpe koja je iznosi oko 790 eura.
"Procijenili smo da je gornji limit iznos potrošačke korpe što je skoro 800 eura. Preko toga se ne može govoriti o podršci", rekao je ministar.
Kada je riječ o korisnicima srazmjernih penzija, do sto eura pomoći dobiće oni čija je penzija u visini prosječne, a 50 eura pomoći dobiće oni čija je penzija od prosječne zarade do potrošačke korpe.
U januaru dolazi i redovno usklađivanje penzija.
"Zbog inflacije koje imamo doći će do rasta penzija, usklađavanja u nekoliko navrata. Bićemo veoma blizu a nadam se da ćemo brzo premašiti to da iznos minimalne penzije ne može biti ispod 60 odsto u odnosu na minimalnu zaradu. I da iznos prosječne penzije ne bude ispod 60 odsto prosječne zharade. To je cilj za 2023. godinu", rekao je Damjanović.
Rekao je da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima "vrati dug".
Važno da zarade u javnom sektoru nastave linearni rast, ne da ih povećamo samo 2023.
Ministarstvo pregovara sa mnogima zaposlenima u javnom sektoru o povećanju zarada, a Damjanović navodi da se govori o povećanjima od 15 do 20 odsto.
"Želja nam je da 2023. godine dođe do kontinuiranog linearnog povećanja zarada, ali da taj rast bude održiv i nastavi narednih godina. Jer ako bi 2023. otišli predaleko onda bismo 2024. pali".
Razgovara se o potencijalnom rastu za naredne godine
Damjanović je rekao da raspravu o budžetu očekuje u pretposljednjoj nedjelji decembra, kao i to da će predlog podržati i dio opozicije.
"Bilo bi dobro da nađemo konsenzus oko tih stvari makar i da taj dio sačuvamo od dnevne politike".
Kad je riječ o najavljenim naknadama za novorođenčad, Damjanović je kazao da, ukoliko se usvoji zakon do kraja godine, isplata može da počne 1. februara budući da je sedam miliona eura već obezbijeđeno za tu namjenu.
Damjanović smatra da kupovina Željezare od strane Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) nije loš posao sa aspekta vrijedne imovine, zemljišta i hala i mogućnosti da se na toj imovini nastavi ista ili slična djelatnost.
"Sa aspekta opterećenja EPCG i aktuelnog momenta to može biti problematično. Ali to je suverena odluka borda direktora, mi smo EPCG samo dali mali vjetar u leđa", rekao je Damjanović.
Poručio je da treba da mislimo o jačanju o energetskog sektora, jer je to velika šansa.
Socijalni kartoni su rak rana, rekao je Damjanović, a taj projekt je u začetku.
"Ubijeđen sam da bi imali mnogo manje izdvajanja za socijalne davanja da imamo socijalne karte i da pomoć ide kome treba. Sve je lijepo, da dječiji dodatak prime djeca do 18 godina, lijepo je da najveći broj te djece primi dodatak ali imate i djecu koja žive u familijama sa mjesečnim zaradama od 3.000 - 4.000 eura. Zašto se ne ciljaju djeca u familijama gdje su zrade ispod prosječne, pa da ti dodaci budu puta tri, ili puta četiri", pitao je Damjanović.
Brisel da predloži kompenzatorne mjere za projekat ekonomskih državljanstava
Damjanović će sa Evropskom komisijom razgovarati o kompenzantornim mjerama ukoliko Evropska unija i dalje bude insistirala na ukidanju projekta ekonomskog državljanstva.
"EU insistira na tome, ali dobar dio država koristi isti ili sličan model. 2021. je projekat bio vrlo netransparentan, ali je počeo neki priliv sredstava. Ove godine smo došli u situaciju da je sve veći broj aplikanata, da se novac sliva. Taj smo novac po prvi put konsolidovali, stavili u sistem i imaćemo efekat već naredne godine", rekao je Damjanović.
Ističe da je riječ o potencijalu od nekih 300, 400, 500 miliona u narednim godinama ukoliko bi taj program ostao.
"Htio bih da čujem od naših briselskih prijatelja koje su to naše kompenzatorne mjere za Crnu Goru imajući u vidu da smo uveli sankcije protiv Rusije i imali žestoke gubitke. Sproveli smo niz drugih mjera i politika, niko nam nije kompenzirao. Ako nam ni ovdje niko neće kompenzirati.... Ako je taj model transparentan, zakonit i ako se zna koje agencije vrše provjeru i ko su ti aplikanti...".
Bonus video:
