Dok parlamentarna većina, koja je sinoć proglasila Miodraga Lekića za mandatara, najavljuje radne Novogodišnje i Božićne praznike, partije manjina već poručuju da sebe ne vide u novoj vladi.
Opozicioni DPS i SDP ponavljaju da se država bliži međunarodnoj izolaciji a poznavaoci političkih prilika otvaraju pitanje – da li je realnija nova vlada ili vanredni izbori?
Osim mandatara Miodraga Lekića praznovati neće ni lideri partija većine.
A načelni dogovor, kako je juče saopštio Mandić, je da nova vlada bude formirana do 20. januara. Tada ističe rok za raspisivanje predsjedničkih izbora, pa bi, u slučaju da ne bude dogovora, tada mogli ujedno biti raspisani i parlamentani izbori.
Po dogovoru iz septembra, u novoj vladi, premijer bi imao tzv. zlatni glas, dok bi po polovinu pozicija zauzeli URA i SNP sa jedne i DF i Demokrate sa druge strane. Nije poznato ko bi se mogao naći u kom resoru, ali jeste da je URA još u septembru tražila bezbjednosni sektor, te da lider PZP-a Nebojša Medojević zahtijeva mjesto potpredsjednika Vlade za reformu upravo bezbjednosnog sektora, što je za sada jedino vidljivo neslaganje.
Sa druge strane, iz opozicije oštre reakcije na sinoćnji potez većine.
U DPS-u kažu da je imenovanjem Lekića za neustavnog mandatara, pučistička parlamentarna većina napravila još jedan korak ka međunarodnoj izolaciji Crne Gore i zaustavljanju evropskih integracija. Slična ocjena i iz SDP-a, gdje dodaju da je izolacija I krajnji cilj, kako kažu, Vučićevih političkih kolona.
Istovremeno, za partije manjina, proglašavanje mandatara, je takođe loša vijest.
Lider Albanske Alternative Nik Đeljošaj smatra da stranke manjina ne bi trebalo ni da razgovaraju o učešću u ovoj vladi dok šef Demokratske Unije Albanaca Mehmed Zenka poručuje da je Lekić neprihvatljiv kao budući premijer, jer je, kako navodi, podržavao politiku bivšeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića prema kosovskim Albancima.
Iz Bošnjačke stranke saopšteno nam je da ni oni neće pregovarati o ulasku u Vladu.
Bonus video:
