U toku su vaskršnji i ramazanski post koji praktikuju vjernici. Sastoji se od tjelesnog i duhovnog dijela, a u Bojama jutra protojerej Predrag Šćepanović i Samir Kadribašić iz Islamske zajednice objasnili su čemu nas post uči.
"Tjelesni post čini uzdržavanje od masne hrane, odnosno hrane životinjskog porijekla, riba se tokom ovog posta rijetko jede. Tjelesna strana posta je vidljivija, ali duhovna je važnija. Treba da se uzdržavamo zlih misli, djela, ogovaranja, osuđivanja, da volimo jedni druge i da zagrlimo i oprostimo jedni drugima...", kaže Šćepanović.
Dodaje da se broj vjernika koji poste povećava, te da svake nedjelje u Hramu pričešćuju sa sedam putira nekih 25 minuta.
"Kvanitet naravno ne mora da znači kvalitet, ali poslednjih 30 godina duhovne potrebe ljudi su veće, nalaze utjehu u Bogu", kaže Šćepanović.
Ramazanski post je stroži i podrazumijeva apstinenciju od konzumacije hrane i tečnosti od zore do zalaska sunca.
"Taj post jeste jedne vrsta čovjekove samokontrole, testa njegovog karaktera, bića. Čovjek ako samog sebe ne kudi ne može imati osjećaj krivice za neka loša djela koja učini tokom života prema Bogu. Ramazan je vrijeme kada se čovjek u potpunosti predaje Bogu", objašnjava Kadribašić.
Nema rizika za zdravlje ako se vodi računa o unosu nutrijenata
Dijetolog i specijalista higijene dr Snežana Barjaktarović Labović poručuje da, ako vjernici pripreme organizam za post i tokom njega vode računa o pravilnom izboru namirnica i unosu svih nutrijenata, praktično nema nikakvog rizika za zdravlje.
"Iskustvo je da mnogo češće imamo situaciju da se iz posta izađe sa viškom tjelesne mase, jer imamo povećane unose nekih namirnica koje u stvari ne čine dobro".
Za svaku namirnicu, dodaje ona, postoji zamjena.
"Priroda je udesila da svaka namirnica životinjskog porijekla ima dostu dobru alternativu među namirnicama biljnog porijekla. Važno je da onaj ko je u postu zna šta je dobar izvor bjelančevina, ugljenih hidrata, masti... S obzirom na to da su u postu kod pravoslavaca zabranjene namirnice životinjskog porijekla tu su nam najveći problem bjelančevine i moramo biti mudri. Odlična zamjena su mahunarke, grašak, boranija, pasulj, sočivo, leblebije, pečurke... U nekim danima je dozvoljena riba, kroz tu namirnicu nadoknađujemo neke esencijalne nuztrijente. Ni tokom posta ne treba odstupati od principa pravilne ishrane", navodi Barjaktarović Labović.
Kada je u pitanju post vjernika islamske vjeroispovjesti, Barjaktarović Labović kao problem ističe to što veći dio dana nije dozvoljen unos hrane ni pića.
"Sa fiziološke tačke gledišta i tačke gledišta na zdravlje najveći problem je što se ne može unositi dovoljno tečnosti I tu postoje neki sitni savjeti koji mogu da pomognu. Za prvi obrok, iftar, treba pojesti onu hranu koju će nam brzo nadoknaditi energiju", kaže ona.
Dodaje da je važno sve vrijeme dok je dozvoljeno unositi tečnost.
"A hranu koju smo plairali da unesemo rasporediti u više obroka. Jako je važno za poslednji obrok ostaviti hranu nižeg glikemijskog indeksa koja će duže dati sitost - integralne žitarice, mliječne proizvode sa manje masti, salate sa nekim sjemenkama...".
Bonus video:
