Sve tri grane vlasti u Crnoj Gori trenutno su u v.d. stanju.
Iako je nakon promjene vlasti 2020. godine jedno od prvih obećanja bilo donošenje zakona o Vladi i Skupštini, još jedne izbore dočekujemo bez krovnih akata koji bi regulisali rad ministara i poslanika.
I dok iz izvršne vlasti tvrde da su nacrt zakona o Vladi priveli kraju, ali da je njegovo usvajanje zaustavljeno do izbora nove Vlade, u parlamentu priznaju da nije bilo volje da se dođe ni do nacrta Zakona o Skupštini.
Prije više od pola godine predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti su slavodobitno najavljivali da će njihov rad konačno biti regulisan krovnim zakonima.
Danas, u susret izboru novih saziva Vlade i Skupštine, iz kabineta premijera Dritana Abazovića objašnjavaju zašto se od ljetos nije odmaklo od nacrta Zakona o vladi.
"Ono što je činjenica je da je nakon što je Vladi izglasano nepovjerenje došlo do nekog zastoja", rekao je Ivo Šoć, savjetnik premijera.
Milosava Paunović, predsjednica skupštinske Radne grupe za izradu Zakona o Skupštini,objasnila je Televiziji Vijesti zašto ovog akta nema ni u nacrtu.
"Zakon o Skupštini nije pripremljen jer su okolnosti bile takve da smo imali samo dva mjeseca za njegovu izradu, a nije bilo volje da se posao završi. Mišljenja sam da se moraju čekati stabilniji politički uslovi za donošenje zakona", rekla je Paunović.
Biljana Papović iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), koja je bila članica Radne grupe za izradu Zakona o Vladi, kaže da je namjera bila da se ova dva zakona donesu istovremeno, ali da su radna tijela zakazala.
Da ovi zakoni postoje, znalo bi se šta može a šta ne smije da radi Vlada u tehničkom mandatu, i koja su ovlašćenja raspuštene Skupštine.
Šoć, međutim tvrdi, da pitanje tehničke Vlade ne bi moglo da se definiše zakonom jer je Ustav ne prepoznaje.
CDT neusvajanje zakona ipak povezuje sa nedostatkom politicke volje, potkrepljujuci to primjerom.
"Mi smo vidjeli na samoj sjednici Vlade, kada se diskutovalo o ovom tekstu, da je članovima Vlade mnogo više zasmetalo što nisu našli neku svoju buduću poziciju u određenim resorima, nego da se bave nekim konkretnim unapređenjima. Ne vidimo da su se promijenile prakse koje su oni vrlo aktivno kritikovali u toku tehničkog mandata prethodne Vlade", rekla je Papović.
Bez punog mandata u Crnoj Gori, a u susret još jednim izborima, prvi put su sve tri grane vlasti, izvršna, zakonodavna i sudska, od čega je samo sudstvo regulisano zakonom.
I dok je Knjaževina Crna Gora Zakon o Vladi imala još 1902. godine, moderna država 121 godinu kasnije nije zakonski regulisala rad ministara i poslanika.
Proći će i ova izborna trka, a pitanje je kada će novi sazivi to učiniti.
Bonus video:
