Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju da nijedna komercijalna banka u zemlji nije zainteresovana za pristupanje kliringu međunarodnih plaćanja sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom (BiH), kako bi se uspostavio direktni platni promet.
Tokom posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Srbiji, ponovo je aktuelizovano pitanje uspostavljanja direktnog platnog prometa izmedju dvije države, koji ne postoji od 2006-te.
Zvanični Beograd to vidi kao prepreku u razvoju ekonomskih odnosa i predlaže njihov kliring sistem međunarodnog plaćanja u devizama, dok u CBCG kažu da nijedna poslovna banka kod nas za to nije zainteresovana.
Ekonomski analitičar Oleg Filipović ocjenjuje da se ovaj problem ne smije minimizirati, a podsjeća i da se platni promet može riješiti preko takozvanog target sistema koji je predložila Evropska centralna banka za sve zemlje Zapadnog Balkana.
Odlazak u banku, uplata, a onda čekanje da novac legne na račun – sve ovo traje duže i košta više ako građani ili firme transakciju obavljaju sa nekim u Srbiji, Bosni i Hercegovini ili nekoj drugoj zemlji.
"Kad uplaćujete ili primate novac, on ide preko korespodentskih banaka, tako da gubite vrijeme, otprilike od 24 do 48 sati je vrijeme da novac legne na vaš račun", kazao je Filipović.
Obično se čeka i duže i to zato što ne postoji direktan platni promet, o kome se priča više od deceniju i po. Iako su guverneri centralnih banaka Crne Gore, Srbije i BiH još 2007. zaključili bilateralne sporazume kako bi se uspostavio sistem o kliringu međunarodnih plaćanja, on je zaživio između naših susjeda, a ovo pitanje kod nas i dalje je otvoreno.
Iz CBCG su nam kazali da su posljednju komunikaciju imali u septembru i oktobru prošle godine, te da su stvorili sve pretpostavke da se klirinški sistem plaćanja koji ima Narodna banka Srbije primijeni. Da bi se to desilo, banke iz obje države treba da zaključe bilateralne ugovore o otvaranju računa, preko kojeg bi se plaćale transakcije, ali komercijalne banke u CG za to godinama nijesu zainteresovane.
''Tokom, 2022. godine CBCG je ponovo održala bilateralne razgovore, odnosno prezentacije sa kreditnim institucijama, gdje im je još jednom izložila mogućnosti i prednosti međunarodnog kliringa plaćanja u devizama. Nijedna banka nije iskazala zainteresovanost za pristupanje kliringu međunarodnih plaćanja sa Republikom Srbijom i BiH", rečeno je iz CBCG.
Razlozi za to su, kažu, razliciti, između ostalog, jer su nekim bankama transakcije sa Srbijom male, dok dio banaka traži drugacije modele.
Ekonomski analitičar Oleg Filipović kaze da se, osim po modelu koji predlažu naši susjedi, platni promet može riješiti i preko takozvanog target sistema koji je predložila Evropska centralna banka za sve zemlje Zapadnog Balkana.
'"Instant payment settlment koji u jednom realnom vremenskom periodu od 24h omogućava da vam novac legne, bez obzira na radno vrijeme, znači novac se može prebaciti naveče, ili bilo kojeg dana. 03.00 + 03.12 Suština pitanja je šta mi želimo i kako da se ponašamo? + 05.35 Mi na ponudu iz Srbije uvijek gledamo uz jednu dozu opreza, iz ne znam kojih razloga, ovo je čisto posao i ništa drugo. + 05.48 čak i da preuzmemo njihov kliring sistem, možete se vrlo brzo transformisati na target, a ja bih najviše volio privatno taj target sistem i da Srbija preuzme taj sistem", naveo je Filipović.
Ipak, sve je na kraju na komercijalnim bankama, jer Centralna nema zakonsku mogućnost da ih natjera da prihvate jedan ili drugi sistem.
Dok se to eventualno ne dogodi , sav profit ide inostranim bankama, što je prije nekoliko dana problematizovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je ustvrdio i da uspostavljanjem direktnog platnog prometa poslovne i Centralna banka Crne Gore ne bi imale nikakve troškove.
"One žele da imaju punu kontrolu i vjerujem da će to naši prijatelji u Crnoj Gori riješiti", rekao je Vučić.
Filipović objašnjava da je "0,17% njihov profit u odnosu na ukupno transkcije koje se rade", te dodaje kako "Ukupne transakcije sa Srbijom, ako uzmemo zadnje dvije godine, zadnjih godina su milijardu i nešto, a zarada po toj osnovi je oko 4 i nešto miliona eura".
Iako je prema tvrdnjama naših zvaničnika Srbija prošle godine bila prva po prilivu i odlivu stranih direktnih investicija u Crnoj Gori, iz CBCG kažu da nije tačno da bi se uspostavljanjem kliringa međunarodnih plaćanja sa Srbijom, našoj privredi uštedjelo više od 10 miliona eura godišnje i da je to pokazala njihova prošlogodišnja analiza.
Šta god pokazivala ova analiza, evidentno je da ukazuje na zaradu banaka, makar i minimalnu i očito nepostojanje volje da se stvari mijenjaju.
"Ako tražimo konstantno izgovore, a mi ih tražimo da nećemo to da uvedemo, zato što podržavamo target sistem koji je u okviru Berlinskog procesa, koji je sigurno dominantan, ali dajte da dođemo bar do toga, a mi nijesmo došli ni do toga", rekao je Filipović.
Vlast bi svakako trebalo da razumije da je u službi građana i da građani , ali i privreda ipak trpe posljedice neregulisanog direktnog platnog prometa.
Bonus video:
