Kompletiranje Ustavnog suda i najava parlamentarne većine da bi se uskoro mogao birati i Vrhovni državni tužilac i popuniti Sudski savjet, neće biti dovoljno za zeleno svjetlo Brisela, nakon jedanaestogodišnjih pregovora o pristupanju.
"Mi imamo, ili smo imali, ukupno 82 privremena mjerila, koja treba da zaključimo, a u ovom momentu, neophodno je da za poglavlje 23 i 24 završimo obaveze iz još 31 privremenog mjerila", kazao je Bojan Božović iz Ministarstva evropskih integracija.
A ta mjerila, između ostalog, znače i izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu, ali i izmjene Ustava.
"Da je učešće ministra pravde u Sudskom savjetu jedna od problematičnih tačaka iz tog razloga što su smatrali da izvršna vlast ne treba da bude dio sudske vlasti, ili da učestvuje u izboru sudija. Nije lako izmijenjati Ustav, to jako dobro znamo, ali nije samo to, to može da se odnosi i na izmjene koje se odnose na ostvarivanja prava na penziju, starosnu dob i tako dalje", rekao je Božović.
Ipak, novinar iz Rima Željko Pantelić, koji je dobro upućen u politiku Evropske unije, osim imenovanja u pravosuđu, vidi i druge hitne prioritete Crne Gore.
"U Crnoj Gori moramo da imamo seriju važnih pravosnažnih presuda protiv visokih političkih funkcionera, policajaca, službenika, tužilaca, sudija koji su bili povezani sa organizovanim kriminalom, upleteni u korupcionaške afere, ili u slučajeve zloupotrebe položaja. Naravno, potreban je i solidan broj pravosnažnih presuda za vođe kriminalnih grupa i njhovih pomagača. Ovo je, naravno, sve lako reći, ali je vraški teško uraditi u državi kao što je Crna Gora, koja je do prije nekoliko godina bila zarobljena, ogrezla u organizovanom kriminalu, korupciji i zloupotrebi položaja", naveo je Pantelić.
Konkretni koraci se moraju napraviti i u medijskim zakonima, zdravstvenoj i zaštiti životne sredine, nabrajaju u Ministarstvu evropskih poslova. A već sljedeće sedmice sa kolegama iz Evropske komisije sagledaće na koji način Crna Gora može da iskoristi 420 miliona eura, od šest milijardi u briselskom Planu rasta za Zapadni Balkan.
"Planiramo da predložimo između 60 i 80 mjera koje se odnose upravo na ovu materiju, koje bi trebalo da budu realizovane u naredne četiri godine", rekao je Božović.
To što je u ovoj godini Crna Gora realizovala tek 26 odsto obaveza, Pantelić posmatra kroz ambijent tehničke vlade i tri izborna ciklusa.
"To ne znači da Abazovićeva Vlada nije pravila greške. Jeste, pojedine su bile i neoprostive, čak bih rekao i blamantne, poput vraćanja crnogorskih projekata za fondove EU zbog toga što nijesu bili adekvatno napisani, ali Vladi Abazovića se ne može pripisati da je ona zakočila evropski proces. Ključna kočnica svih ovih godina za približavanje Crne Gore EU bilo je pravosuđe", kazao je Pantelić.
Zato, zaključuje Pantelić, Crna Gora mora da angažuje sve svoje resurse, ali i domaće i strane eksperte, kako bi ubrzala ulazak u EU.
Bonus video:
