Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta - ljudsko pravo ili udar na porodicu?

Iz NVO sektora koji okuplja transrodne osobe u ne vide ništa sporno u Nacrtu Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta

28327 pregleda 85 reakcija 80 komentar(a)
Perović, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Perović, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Ažurirano: 16.03.2024. 20:14h

Od naredne godine sve transrodne osobe ali i djeca od 15 godina koja se tako osjećaju, uz saglasnost roditelja, mogli bi samostalno da u ličnim dokumentima izaberu kog su pola.

Mogućnost davanja ovakvog zakonskog prava transrodnim osobama izazvalo je oštro protivljenje vjerskih zajednica, pa u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MCP) poručuju da je riječ o urušavanju tradicije i udaru na porodicu.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka uvjeren je da će zakon biti usvojen i kaže da njime unapređuju ljudska prava dok iz nevladinog (NVO) sektora poručuju da će se njegovim donošenjem konačno prekinuti praksa prinudne sterilizacije, s ciljem promjene oznake pola.

Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta naišao je na oštro protivljenje MCP. Sporna im je odredba da i dijete od 15 godina i starije, ako se tako osjeća, može u ličnim dokumentima promijeniti oznaku svog pola. Poručuju da se time udara na temelje porodice.

"Dijete do svoje 18. godine mora biti dijete i ništa drugo. Nema potrebnu zrelost da bi samostalno donosilo odluke i unošenje odredbi zakona koji se tiču 15-godišnjeg djeteta, makar i uz napomenu da je u pitanju roditeljska saglasnost, što je nama, po našem čitanju, vrlo neodređeno, za nas predstavlja problem", istakao je sveštenik MCP Gojko Perović.

Iz NVO sektora koji okuplja transrodne osobe u zakonu ne vide ništa sporno.

"Starosna granica od 15 godina je izabrana zato što je to standard u našem pravnom sistemu. Sa 16 godina, uz dozvolu staratelja i roditelja, može da se uđe u brak. Mi smo u radnoj grupi imali psihijatricu Kliničkog centra. I ovo je negdje bila i njena sugestija", rekao je Jovan Ulićević iz asocijacije "Spektra".

Izrada Nacrta Zakona počela je prije godinu, a o tom aktu Vlada bi trebalo da se izjasni u četvrtom kvartalu ove godine.

"Očekujem da, pošto je već uvršten u planu rada vlade, da Vlada je normalno da usvoji", kazao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.

Vjerske zajednice, s druge strane, očekuju da se zakon ipak ne usvoji. Iako Islamska zajednica nije iznijela zvaničan stav, njeni predstavnici su se u medijima jasno usprotivili donošenju ovog zakona, tvrdeći da se njime urušava tradicija. Sa tim je saglasna i MCP, gdje smatraju da se nacrtom ovog zakona krše Porodični zakon i Ustav.

"Kao crkva mislimo da imamo mnogo važnijih tema za donošenje zakona sada u ovom periodu života crnogorskog društva", rekao je Perović.

Za transrodne osobe, pak, ovaj zakon je je među najvažnijim temama.

"Jer je trans zajednica jedina u Crnoj Gori koja i dalje prolazi kroz prinudnu sterilizaciju da bi imala lična dokumenta koja odgovaraju našem rodnom identitetu, izgledu itd. To je ono što smo željeli da prekinemo", kazao je Ulićević.

I dok iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava poručuju da su sugestije i mišljenja o ovom zakonu mogli da iznesu svi tokom javne rasprave, koja je završena u četvrtak, iz MCP kažu da o istoj nisu bili ni obaviješteni, zbog čega očekuju da se prije njegovog donošenja, pokrene javni dijalog koji će uključiti i vjerske zajednice.

"To je bila javna rasprava bez rasprave. Činjenica da nismo uključeni govori o tome da jedan dobar dio društva nije uključen", kazao je Perović.

A Đeka poručuje da ovaj Zakon oslobađa one koji do sada nisu mogli da se pravno odrede u skladu sa svojim samoodređenjem.

"Ovaj zakon ne dodiruje nijednu vjersku zajednicu, nego naprotiv, to je sloboda svakoga građanina da se izjasni kako god misli i poštovanje ljudskih prava i sloboda", poručio je Đeka.

Komentarišući poziv MCP ministrima i poslanicima koji su pravoslavni hrišćani da se prema Zakonu o promjeni oznake pola izjasne u skladu sa svojim vjerskim ubjeđenjima i moralnim principima, Đeka podsjeća da oni u Vladi i Skupštini predstavljaju sve građane, uključujući i transrodne, a ne samo pripadnike vjerskih zajednica.

Bonus video: