Fakultetska diploma bez vještina ne vrijedi mnogo na tržištu rada: Na ZZZ oko 4.000 visokoškolaca

Na nivou bečelora je najviše iz oblasti menadžmenta - u trgovini, turizmu, ali i pravnika, ekonomista

7410 pregleda 27 reakcija 11 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Na Zavodu za zapošljavanje je oko 4.000 visokoškolaca, od kojih je 1.225 sa VI stepenom obrazovanja (bečelor), oko 2.500 onih sa VII stepenom, odnosno visokoškolaca sa završenim četvrogodišnjim studijama, 257 magistara i 19 doktora nauka.

Na nivou bečelora je najviše iz oblasti menadžmenta - u trgovini, turizmu, ali i pravnika, ekonomista kazao je gostujući u Bojama jutra TV Vijesti Aleksandar Rakočević iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG).

"Od nekih 2.700 oglasa za slobodna radna mjesta za visokoškolce u ovoj godini, mi imamo samo 82 mjesta za nivo bečelora. To je izuzetno mali procenat onoga što traže. Vrlo je moguće da poslodavci i ne prave razliku, javna uprava pravi. Zato što su tu sistematizacije dominantno sa VII stepenom obrazovanja", istakao je Rakočević.

Istraživanje Mreže za omladinski aktivizam je pokazalo da je 48 odsto mladih usmjereno na zapošljavanje u javnoj upravi što je jedan od razloga zbog kojeg se češće odlučuju da nastave studije kazao je David Vukićević iz ove organizacije.

"Mladi definitivno žele da pored dobijene diplome bečelora dobiju i diplomu master studija iz razloga što sa takvim preferencijama ne mogu da pronađu svoje mjesto u navedenim sektorima. Univerzitet CG je 2019. godine imao nešto više od 600 mjesta za upis master studenata, dok je za 2023. taj broj nešto više od 1 700".

Na drugoj strani iz Unije poslodavaca poručuju obrazovne institucije ne proizvode kadar koji je potreban privredi.

"Naš sistem obrazovanja nije uspio da isprati sve to što se dešava, vi imate zvanja, recimo fakultetsko obrazovanje, ali ukoliko to lice ne poznaje korišćenje nekog specijalizovanog softvera, on je gotovo neupotrebljiv na tržištu rada. Javna uprava malo može da toleriše i na našu žalost i toleriše da kažemo i neko neznanje i neefikasnost, mnogo više to može da se toleriše u javnoj upravi nego u privatnom sektoru. U privatnom sektoru vi ako imate zaposlenog koji ne može da doprinese na radnom mjestu, on je čisti rashod i on prosto ugrožava, zavisno od veličine preduzeća, ako su tu dva ili tri zaposlena, ako je jedan takav, on prosto ugrožava opstanak te kompanije" kazao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.

Bonus video: