Krajem decembra Vlada je na telefonskoj sjednici usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti koji je potom upućen Skupštini nakon više probijenih rokova i bez organizovanja javne rasprave. Porodice žrtava ratova devedesetih novo zakonsko rješenje o boračkoj i invalidskoj zaštiti kojim bi dobili pravo na mjesečnu naknadu smatraju nepravednim. Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, Demir Ličina, predsjednik Udruženja „Štrpci – Protiv zaborava" tvrdi da ih Zakon samo deklarativno prepoznaje, ne i suštinski.
"Poruka Vlade je da sam ja prerastao zakon i da su sva djeca Štrbačkih žrtava prerasla zakon. Da je ovo zakonsko rješenje doneseno, na primjer, treće, četvrte, pete godine, uz neke male korekcije, ono bi bilo dobro rješenje jer bi se odnosilo i na djecu. Kada su u pitanju porodice Štrbačkih žrtava, po trenutnim zakonskim normama prava iz ovog zakona bi moglo da ostvari pet osoba. U pitanju su udovice i roditelji lica koja su stradali u Štrbcima. Sve te osobe imaju 73 i više godina. Dakle, najmlađa udovica iz zločina u Štrbcima ima više od 70 godina. Moja majka konkretno ima 73 godine. Dakle, protok vremena je učinio to da jednostavno osobe koje će potencijalno ostvariti prava iz tog zakona su negdje u poodmakloj dobi svojih života i mišljenja sam da ako treba da usvajamo jedno takvo zakonsko rješenje, da ono nema nikakvu svrhu. Ukoliko bi bili obuhvaćeni i djeca štrbačkih žrtava, ukupan broj bez ove starosne granice, ukupan broj osoba koja bi ostvarila pravo iz ovog zakona, kada su u pitanju štrbačke žrtve, je 25 osoba."
Prema riječima Bojane Malović iz Akcije za ljudska prava ovo zakonsko rješenje bilo bi donekle prihvatljivo da je usvojeno 1992. godine.
"Međutim, ono čak ni tada ne bi bilo idealno. Sada se kao uslov za sticanje tog statusa zapravo postavlja crnogorsko republičko državljanstvo. I kada se uzme obzir zapravo da su ljudi koji su živjeli na prostoru u bivšoj Jugoslaviji imali jugoslovenska državljanstva, a da su republička sticali po mjestu svog rođenja i da ih ono zapravo nije sprečavalo da migriraju u okviru bivše Jugoslavije i da su mogli iz jedne republike da se sele u drugu, ono što smo mi postavljanjem takvog uslova sada uradili jeste da smo obespravili crnogorske porodice tih žrtava koje danas žive u Crnoj Gori, koji su njeni državljani i koje je Crna Gora u krajnjem kojima je ona dužna da pruži tu socijalnu zaštitu."
Ukoliko zakon bude usvojen svoje nezadovoljstvo će iskazati protestom ispred Vlade.
Bonus video:
