Predstavnici dijela vlasti treba da pruže dokaze za tvrdnje da su protesti neformalne studentske grupe "Kamo śutra" politički instrumentalizovani i da se dovode u vezu i sa kriminalnim strukturama.
U tome su saglasni gosti večerašnje emisije "Nedjelja u retrovizoru" na Televiziji Vijesti".
Gosti emisije bili su: glavni i odgovorni urednik "Vijesti" Mihailo Jovović, potpredsjednica Sindikata medija i članica Savjeta Radio-televizije Crne Gore Marijana Camović Veličković, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika "Dana" Mili Prelević i izvršni direktor i glavni i odgovorni urednik "Pobjede" Nenad Zečević.
Voditeljka emisije Tatjana Ašanin je rekla da je poziv za gostovanje uputila i uredniku prvog programa Televizije Crne Gore Bojanu Terziću, koji je, kako je rekla, kazao da za vikend neće biti u Podgorici i da niko drugi nije zainteresovan za dolazak u emisiju.
Ona je pitala šta mediji moraju da rade da ne dozvole neprimjerenu politizaciju aktuelnih protesta.
Podsjetila je da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tvrdi da su, na osnovu operativnih podataka, protesti politički instrumentalizovani i da se dovode u vezu i sa kriminalnim strukturama.
Jovović je rekao da je Šaranović dužan da saopšti nešto više od tih tvrdnji.
"Ako nešto kažeš, treba to i da dokažeš. Protesti su potpuno legitimni, to je ustavno pravo. Ko ih organizuje, mi imamo studente koji tvrde da ih oni organizuju, nemamo drugih dokaza, uključujući i te operativne podatke ministra, da li te proteste neko instrumentalizuje."
Kaže da informacije koje plasira Vlada ne treba olako odbaciti, ali ni objavljivati.
"Vidimo po društvenim mrežama da je na protestu bio neko, među njima ima ljudi su osumnjičeni ili optuženi za neka krivična djela, ali ti ljudi su na slobodi, mogu da protestuju, niko ne može da zabrani nikome. Ali, da li neko učestvuje u organizaciji, ako je ministar rekao da ima operativne podatke, ja ću ih vrlo rado objaviti ako nam ih dostavi, nakon što ih provjerim".
Prelević je rekao da misli da na protestima ima i više građana nego što tvrdi policija.
"Nakon prvih informacija koje je plasirala Vlada i jedna partija, da se radi o politički instruisanim protestima, probali smo doći do prave informacije - ko, kako... Ništa nismo saznali", rekao je, pojasnivši da priča o Vladi. "Mlade ljude smo zvali, uredno su nam dali informacije".
Kaže da Vlada misli da je dovoljno da "uslikaju nekog ko je slobodan čovjek, iako je pod istragom", i kažu da je taj neko došao na proteste i da su oni politički instruisani. "Ako želimo da otkrijemo to, a ako nam Vlada ne da te dokaze, kako da ih tražim".
Zečević je rekao da Demokrate nisu iznijele nijedan dokaz za svoje tvrdnje.
"Ono do čega smo mi došli, jer imamo komunikaciju sa studentima, je da samostalno donose odluke o organizaciji protesta. Nije tajna da političke partije i djelovi oko njih pokušavaju da utiču na te proteste, ali sve ključne odluke studenti donose sami".
Kaže da je ključni dokaz za to da su protesti masovni. "Kad građani shvate da su proteste preuzele partije ili neki djelovi iza njih, protesti neće više biti masovni".
Camović Veličković je rekla da bi Vlada, da ima bilo kakav dokaz da neko drugi stoji iza protesta, našla način da to plasira u medijima.
"Moguće je i da taktiziraju, ali zasad imamo blijed pokušaj opstrukcije".
Država ima načina da provjeri poslovanje medija sa jednim ili par zaposlenih, ali se time ne bavi
Tema večerašnje emisije bilo je izvještavanje crnogorskih i regionalnih medija o masovnom ubistvu na Cetinju, 1. januara.
Camović Veličković je ocijenila da je prvi kanal Televizije Crne Gore "dosta korentno ispratio taj dan".
"Veći problem je bio portal, dosta su mijenjali naslove koji nisu odražavali suštinu dešavanja, izlazili su sa nezvaničnim podacima, sopstvenim saznanjima, koja se ispostavilo da nisu tačna, pa su to mijenjali. Mislim da im taj dio ništa nije trebalo. Mislim da su se u televiziji korektno, kao i ostali mejnstrim mediji, ponašali i izvještavali ne unoseći dodatnu paniku i slično."
Kaže da je problem, "što je i inače problem Javnog servisa", kako su se kasnije odnijeli prema tom problemu i događaju, a to je izbor sagovornika koje su imali kasnije, kad su se kroz emisije pratila dešavanja.
"Razlog zašto je to tako i zašto su bili neki dosta anonimni ljudi, koji nisu spektakularne stvari objasnili, je taj strah, poznat nam je svima politički uticaj koji postoji kad je Javni servis u pitanju. Izbor sagovornika je odražavao i strah od toga kome će se ko zamjeriti i dokle mogu da idu, šta je primjereno reći, a da se neko nekome ne zamjeri. Taj strah koji njih vodi znatno unižava kvalitet programa, tada, a i generalno", rekla je Camović Veličković.
Ašanin je pitala Jovovića, Prelevića i Zečevića šta su njihovi mediji učinili da izvještavanje o događaju na Cetinju i njegovim i indirektnim posljedicama "ne sklizne u neistinu i jeftinu propagandu".
Jovović je rekao da su "Vijesti" radile ono što rade uvijek.
"Informacije koje smo dobijali smo filtrifali duplo više nego što to radimo uobičajeno. Komentari su ukinuti odmah. Prva vijest je bila da je bilo neko ubistvo na Cetinju. Kad se ispostavilo da to nije 'obično' ubistvo, odlučili smo da ukinemo komentare, jer je to nešto najlakše što možemo uraditi."
Rekao je da će komentarisanje biti zabranjeno dok god ima priča o tom događaju, "upravo zbog stvari koje su se dešavale na drugim portalima, regionalnim medijima".
"Takav događaj zahtijeva makar to. Ispratili smo sve kako treba, zato što naši novinari i urednici imaju odlične izvore na svim stranama, u policiji, na Cetinju i na drugim mjestima i u drugim institucijama, posebno u bezbjednosnom sektoru. Zadovoljan sam kako smo to odradili te noći. Što se tiče ostalih dana, svakog dana smo se bavili tom pričom, nekih 15 dana, na razne načine, istražujući šta se desilo, da li je tačno što pričaju nadležni da se desilo ili nije desilo... Radili smo samo ono što radimo uvijek."
Prelević je rekao da je i "Dan" ukinuo komentare, već kod prve promjene informacije, jer nisu znali šta može da se desi u komentarima i da nisu željeli doprinijeti uzbunjivanju građana, ili da "povrijedimo nekoga".
"Vrlo često smo bili i u situaciji da ponekad i neku 'dobru', tačnu informaciju nismo objavljivali, jer je saradnja sa organima bezbjednosti na Cetinju bila malo rezervisana sa njihove strane. Imali smo situaciju da u jednom trenutku nismo znali koliko je ljudi ubijeno, nismo licitirali sa tim, čak smo i zaostajali ponekad u informaciji o broju poginulih, jer smo se vodili time da je bolje da nemamo svježu informaciju, nego da imamo pogrešnu. Zadovoljan sam kako smo to odradili".
Smatra da su "veliki mediji u Crnoj Gori" veoma dobro postupili te večeri.
Zečević je rekao da su dobili informaciju da se desilo novo masovno ubistvo nešto prije nego je policija zvanično saopštila, a da su redovno izvještavali o svim aspektima tragedije.
"Mislim da nisu problem komentari na portalima, ispod tekstova, već su daleko veći problem bili komentari na društvenim mrežama, ispod tih tekstova. Crnogorski mediji su generalno profesionalno odradili cijeli posao, mislim na one ključne, mejnstrim medije".
Ašanin je rekla da među crnogorskim medijima postoje oni koji su ukazivali na, kako je parafrazirala, "prokletstvo od vjere od rođenog Cetinja i bolesne Cetinjane", a da su drugi ubistvo, kroz saopštenja opskurnih organizacija, označavali kao "svetosavski ritualni masakr", uz jednako skandalozne kolumne.
Pitala je kako je moguće da država, ni nakon izmjena medijskih zakona, nije pronašla mehanizam da opstanak takvih "medijskih brloga", učini nemogućim.
Jovović je rekao da misli da takvi mehanizmi postoje.
"Postoji tužilaštvo koje treba da za svaki takav tekst ili kolumnu pokrene postupak. Vidim da si skeptična, ali oni to ne rade. To je njihov posao. Ne kažem da ne treba iznaći druge mehanizme, ali se gotovo uopšte ne koriste mehanizmi koji već postoje. Koliko imate slučajeva tužbi za govor mržnje, to je nevjerovatno, to postoji u Krivičnom zakoniku. Koliko imate slučajeva tužbi za izazivanje panike, krivično djelo... nema ni toga. Zašto se to ne koristi, to je ključno pitanje", kazao je on.
Zečević je rekao da je daleko veći problem bilo izvještavanje beogradskih tabloida, koji su objavljivali neke informacije koje su se "na kraju krajeva, pokazale i tačnim".
"Zamislite kad jedan beogradski tabloid objavi informaciju o tome šta je ubica rekao sestri prije nego ju je ubio. Hoću da kažem da su beogradski tabloidi bili dobro 'nakačeni' na vrh policije, odakle su dobijali pojedine informacije."
Rekao je da ima i dokaze za to.
"Neki su se podaci pokazali kao tačni, a neki ne", kazao je Zečević, na šta je Jovović odgovorio da se "90 odsto pokazalo da nije tačno".
Marijana Camović Veličković je rekla da nema načina da se mediji obavežu da se registruju i da je to problem.
"Jedino što se uspjelo je da se oni ograniče da nemaju pristup državnom novcu, ako nisu registrovani. To je kazna kao npr. za Udar, to nije nikakva kazna za medij koji nije ni osnovan da bi radio u javnom interesu, već da bi završio ulogu zbog koje je osnovan".
Tačno je, kaže, da je veliki broj tabloidnih mediji u regionu, ali da je stvar "čemu ste izloženi". "Meni se ne pojavljuju, stvar je čemu ste izloženi i načinu na koji razmišljate i šta smatrate medijem".
Prelević je ocijenio da tabloidni mediji nemaju veliki uticaj.
"Ljudi koji to rade iz regiona, oni nemaju nikakvu odgovornost prema Crnoj Gori i ne interesuje ih šta će da objave, nemaju ni prema svojim čitaocima. Sve informacije koje su objavili tih dana, svi smo mi dobili ovdje na neki način, pa nismo objavili".
Zečević je podsjetio da su tablodi dobili video snimak iz kafane u kojoj su kasnije ubijene četiri osobe, nastao nekoliko sati prije tog događaja.
Jovović i Prelević su kazali da su i oni dobili taj snimak, ali da je odlučeno da ne bude objavljen.
"Važno je zbog tih ljudi koji su poginuli i njihovih porodica. Informacija da su ti ljudi, zajedno sa budućim ubicom, bili na nekoj proslavi, je već postojala u medijima. Taj snimak na neki način to pokazuje ne govori ništa novo. Kad bismo to objavili, imali bismo milion pregleda, ali to nije svrha novinarstva", rekao je Jovović.
"Mnogi ljudi sa tog snimka nisu više živi, imaju svoje porodice. Šta bi to značilo za te porodice kad bi, makar slučajno, vidjeli šta se dešavalo", dodao je.
Zečević je rekao da ga zanima ko je dostavio taj snimak tabloidu iz Srbije.
Prelević je rekao da su neki mediji iz Crne Gore "loše i nečasno" pisali o tragediji na Cetinju. "Mora da se nađe mehanizam koji će da odredi šta su mediji u Crnoj Gori, da se registruju svi koji su neregistrovani..."
Jovović je pojasnio kako država tome "može stati na put"
"U izvještaju Sindikata medija za 2023. o poslovanju medija se vidi da ti mediji, ali i neki drugi, imaju po jednog, dva ili pet zaposlenih, ili nijednog. Država treba da provjeri kako i odakle ti ljudi posluju, koliko ljudi tamo stvarno radi, postoje li inspekcije? Ili je taj jedan zaposleni 'supermen' koji uradi kvantitativno ono što urade Vijesti sa oko 100 zaposlenih, ili Dan, Pobjeda... ili je taj čovjek 'supermen', ili tamo radi još ljudi nezakonito, koji ne plaćaju porez državi. Postoje načini, ali se država ne bavi tim".
Camović Veličković je istakla da država daje novac iz fonda za podstidanje pluralizma medija "velikom broju medija koji imaju nula, jednog, dvoje, troje zaposlenih".
Ašanin je pitala i da li su mediji, u ovom trenutku, možda i previše i dalje fokusirani na bezbjednosni aspekt ovog slučaja, a da se manje istražuje ono što je odgovornost sudova, tužilaštva, zdravstvenih institucija, i da li je to možda zadatak u narednom periodu...
Jovović je rekao da su se "Vijesti" bavile svim aspektima, da je obrađeno stanje kad je u pitanju mentalno zdravlje, stanje u bezbjednosnom sektoru...
"Najviše je, pored toga što su bili praznici, vrlo teško naći kompetentne ljude da odmah govore o nečemu što se desilo, kao što vjerovatno sami svi znate".
Prelević je rekao da su se trudili naći sagovornike. "To što se desilo na Cetinju sad i prije dvije godine, može da se desi u bilo kom gradu u Crnoj Gori. To je problem ove države, ne jednog grada. Najveći je problem nedostatak kompetentnih ljudi koji će o tome jasno da govore".
Zečević je rekao da je u kolumni dva dana nakon masovnog ubistva postavio tri pitanja, a da još nema odgovora - koji je motiv, ko je ubici dao oružje i kako je moguće da ubica "za 27 minuta, po prvoj verziji, pređe u perimetru pet kilometara i ubije 12 osoba na pet različitih lokacija".
"To je nemoguće, ni u filmovima to nije moguće. Nažalost, kad je u pitanju bezbjednosti i tužilački aspekt, i dalje nemamo odgovor na ta tri ključna pitanja".
Rekao je da se na protestima potpuno ispravno traži ostavka ministra.
Najveći problem je što će građani ostati uskraćeni za informacije u budžetu
Prelević je, govoreći o blokadi sjednice Skupštine, na čijem dnevnom redu je rasprava i usvajanje budžeta, rekao da mora doći do rješenja i to brzo, jer je usvajanje budžeta veoma značajna stvar.
"Opozicija uvijek može da blokira parlament, ali kad je budžet u pitanju, trebalo je makar da iznesu svoje mišljenje o budžetu i da kažu nešto više o njemu. Međutim, legitimno je ovo što rade i da vlast daje više značaja tome što budžet nije izglasan, nego što je u stvarnosti tako."
Prelević je ocijenio da se neodgovorno prema građanima trenutno ponašaju i vlast i opozicija.
"Čekanje Venecijanske komisije je besmisleno, to je već stvar suvereniteta jedne države, da li moramo čekati ljude sa strane da rješavaju probleme koji su potpuno rješivi, samo treba da se sjedne i dogovara. Imam nekad utisak, a nemam dokaza za to, da ova situacija odgovara i vlasti i opoziciji."
Na pitanje kako bi to moglo odgovarati vlasti, kaže da ne vjeruje da je "taj budžet dobar".
Zečević je rekao da se budžet može izglasati i da je neophodan dijalog.
Kazao je da razumije razloge opozicije za trenutno ponašanje. "Imali smo neustavno ponašanje Ustavnog odbora, koji je preuzeo nadležnosti Ustavnog suda. Imali smo i takav eksplicitni stav Evropske unije, koja je preko portparola rekla da je u pitanju akt koji nije u skladu sa Ustavom. Međutim, dalje ponašanje opozicije, koje suštinski blokira usvajanje budžeta, nije dobro."
Kaže da bi prvo trebalo usvojiti budžet, pa da vlast i opozicija da pregovaraju o drugim spornim pitanjima - pregovorima s Hrvatskom, reformi izbornog sistema... "Dijalog je u ovom momentu najbolje rješenje".
Zečević je rekao da "opozicija može da se udalji iz parlamenta", a da vladajuća većina "ima skoro dvije trećine" i može da izglasa budžet.
Prelević je podsjetio da opozicija mora biti prisutna na glasanju.
"U pravu je kolega Prelević, u onim mjerama koje može predložiti predsjednik Skupštine, može da ih udalji sa sjednice parlamenta, ali im po Poslovniku mora dozvoliti da glasaju", rekao je Zečević.
Ašanin je pitala može li rješenje, ako opozicija dođe da glasa, pa ponovo opstruira rad parlamenta, biti da mogu da glasaju iz svojih poslaničkih klubova.
Jovović je rekao da ne postoji ta poslovnička mogućnost.
"Najveći problem je što će građani, osim nas koji malo dublje proučavamo taj budžet, ostati uskraćeni za informacije o budžetu kad bi opozicija i vlast ukrstili argumente", istakao je.
Kaže da ima utisak i da opozicija nije sigurna šta da radi.
"Da se vratim na glasanje - kad je došlo do spornog konstatovanja mandata gospođi Đuranović, opoziija je bila ispred sa pištaljkama, vuvuzelama, vikom, a gospodin Mandić je pročitao zaključak Ustavnog odbora i sjednica se završila. Mislim da isto tako mogu da usvoje budžet", rekao je Jovović.
Kaže da je postupak kojim je prestao mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović "očigledno neustavan" i da bi vlast, kad bi to željela, mogla da poništi tu odluku.
Istakao je da svaki organ koji donese neku odluku, može i da je poništi. "To se može završiti na više načina, ali izgleda da volje nema".
Marijana Camović Veličković se složila da bi dijalog bio najbolje rješenje, ali da "nismo društvo dijaloga" i da se to ne može očekivati.
"Građanima je odavno jasno šta možemo od ovakve strukture i na vlasti i u opoziciji možemo da očekujemo. Neke velike standarde nisu postavili, pa da su nam sad srušili neke iluzije."
Rekla je da je prije svega od ljudi iz Pokreta Evropa sad, "koji se predstavljaju kao ekonomski magovi", očekivala više kreativnosti i znanja. "Već ne umiju da se snađu u trenutnom stanju, gdje nema izglasanog budžeta, a ne da imaju projekciju o tome kako će Crna Gora izgledati za pola godine, s obzirom na to da privrede nemamo, ako u nekom najcrnjem scenariju ne budemo imali budžet dotad."
"Farsa od suđenja za nesreću na Bioču"
Devetnaest godina od željezničke nesreće na Bioču, u kojoj je stradalo 47, a povrijeđeno više od 200 osoba, obilježeno je 23. januara.
Jovović je rekao da su Bioče "ona nadstrešnica novosadska za nas". U padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra 2024. godine, stradalo je 15 osoba.
"Bioče i mnogo drugih stvari nakon njega pokazuje da se ovdje malo šta radi sistematski, na način na koji treba da se radi. Suđenje tolikom broju ljudi, a da je odgovoran samo jedan čovjek, koji je upravljao vozom, mislim da je farsa."
Da li se nešto može uraditi, kaže da je pitanje prije svega za pravnike.
"Skupština uvijek može nešto uraditi, napraviti anketni odbor koji će to da preispita. Ne sjećam se da je to ikome palo na pamet da to uradi, ni bivšoj opoziciji a sada vlasti, ni bivšoj vlasti a sada opoziciji.
Ašanin je pitala kako je moguće da 2006. godine "niko nije digao glas protiv toga što je bila smrt 47 ljudi i što je bio očigledni haos u Željeznici koji je, vjerovatno, za posljedicu imao i takvu tragediju", te rekla da ne želi da "spekuliše na najgori način".
"Vidite da je moguće", rekao je Jovović.
Voditeljka je potom pitala "a šta je bilo s nama, ako vlast nije bila ta koja je bila spremna da podnese odgovornost."
"Bilo je ono što se dešavalo i u mnogim drugim situacijama kad je trebalo dići glas i ustati, protestovati. Ne kažem da nije bilo nekih protesta, ali dugo je vrlo mali broj ljudi govorio uopšte javno nasuprot onome što priča vlast. Tako je bilo dugo vremena. Upravo zbog toga kažem da je to bila naša nadstrešnica novosadska i da je tad trebalo to uraditi", rekao je Jovović.
Marijana Camović Veličković je rekla da je ostavka tadašnjeg ministra Andrije Lompara, "koja se pominje kao neki ekskluzivni čin", se zapravo nikad nije desila, jer je Vlada odbila tu ostavku i da je on ponovo bio u sljedećoj Vladi na istoj poziciji.
"Tako da, od te ostavke i nekog osjećaja odgovornosti, i tada i danas, i kod tog konkretno čovjeka i inače u društvu, nema ništa".
Rekla je da treba čuti porodice žrtava i šta za njih treba uraditi.
"Sramotno je što je samo mašinovođa odgovarao, što je 11 ljudi oslobođeno optužbe, što niko nije podnio ostavku, snosio odgovornost... Sramotno je što su se bahatili novcem od otpremnina kasnije, Savo Parača ćutao i uzeo te pare, i kasnije samo prebačen na drugu poziciju", poručila je ona.
Smatra da su građani tad "bili potpuno anestezirani".
"Nije postojala građanska svijest o tome da kažemo svi zajedno - čekajte, mi možemo da izađemo na ulicu zbog ovoga, treba da tražimo nečiju odgovornost za ovo", rekla je Camović Veličković.
Jovović je, osvrnuvši se na trenutno stanje vozova i pruge, rekao da niko ne može garantovati da se slična tragedija neće ponoviti.
Zečević je kazao je sud utvrdio objektivnu odgovornost mašinovođe i da se to mora uzeti kao činjenica, ali da nije uzeo u obzir tzv. subjektivnu odgovornost sitema.
"Jedan od uzroka tragedije je takođe to što je sistem željezničkog prevoza bio u apsolutnom rasulu. Mislim da to sud nije uzeo ozbiljno u razmatranje. Ukoliko se pojave novi dokazi, a svjedočenja ljudi u dokumentarcu jesu novi dokazi, mislim da je to dovoljan osnov da se eventualno pokrene novi sudski postupak".
Prelević je kazao da novinari treba stalno da otvaraju tu priču.
"Plašim se da 47 mrtvih, 220 povrijeđenih, pa jedan masakr na Cetinju, pa drugi... da se nekako u našim glavama pretvara u statistiku, a to je užasno. Premalo smo društvo da ostanemo imuni na te žrtve, a ne činimo ništa da se to opet dogodi."
Zato je, kaže, dobro što građani sad traže da se nešto promijeni.
"Nije dobro što to nije traženo tada, prije 19 godina, ali moramo da učinimo nešto i da ne ostavimo te porodice da se same bore protiv svega. Država mora da učini sve da se ove stvari ne događaju, a onda da učine sve da se pomogne našim sugrađanima u svakom pogledu, da to što lakše podnesu", rekao je Prelević.
Zečević je ocijenio da bi država osnivanjem "kompenzacionog fonda" pokazala da brine o žrtvama nesreća. "Jer imamo objektivnu odgovornost države i kad je u pitanju Bioče i kad su u pitanju dva masakra na Cetinju".
Bonus video:
