Crna Gora godinama je zavisna od uvoza robe u gotovo svim oblastima, ali posljednji podaci Monstata pokazuju da je negativan trend kulminirao pošto imamo najmanju pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih čak 15 godina.
Sagovornici Televizije Vijesti ukazuju da neke stvari, poput automobila i mašina, moramo da uvozimo, ali da je potencijal u hrani kojom možemo da konkurišemo na tržištu, ali da nadležni ne rade dovoljno na podsticanju proizvodnje i prodaje našeg, recimo, pršuta i sira.
Crna Gora je zemlja čija se ekonomija mahom bazira na uvozu, i nikada dobro nije stajala sa izvozom.
Istina, to je stari problem, koji je tokom prošle godine reklo bi se eksalirao.
U 2024. Crna Gora bilježi nikad manju pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, pokazuju podaci Monstata za prošlu godinu.
"Tri i po milijarde eura smo mi više uvezli nego izvezli, imamo najmanju pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15 posto. To govori o tome da se vrlo malo ili gotovo ništa ne radi na poboljšanju konkurentnosti crnogorske privrede", rekao je Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata (SD).
Da li će, kada i šta konačno uraditi na prevazilaženju ovog negativnog trenda, iz Ministarstva ekonomskog razvoja Televizija Vijesti nije uspjela da sazna, jer na pitanja nisu odgovorili.
Kada je riječ o postojećem izvozu, Crna Gora i dalje najviše izvozi struju, mada je i to u padu, a uvozimo gotovo sve, pa i ono za šta itekako imamo potencijala da proizvedemo i budemo konkurentni na tržištu.
"Podatak da mi više uvozimo hrane i nekih životnih namirnica nego što izvozimo svega iz Crne Gore. Mi imamo oko dva miliona eura nam je dnevni uvoz hrane i životnih namirnica i to dođe oko 700 miliona na godišnjem nivou, a izvozimo oko 600 miliona ukupno iz Crne Gore na nivou godine", rekao je Mugoša.
"Taj stepen pokrivenosti uvoza izvozom hrane je još niži od ovih 15,1 posto, on se kreće oko deset procenata. Najviše se uvozi nafta, naftni derivati, zatim ono što je raslo jako u prethodnoj godini je uvoz motornih vozila za putnički i prevoz roba koji je porastao za nekih 40-ak miliona u odnosu na prethodnu godinu. Obje grupe proizvoda preko 300 miliona učestvuju u ukupnom uvozu", rekao je Miljan Šestović iz Privredne komore Crne Gore (PKCG).
Iz PKCG ipak ukazuju da naši proizvođači hranu prodaju i na kućnom pragu, te da bi, ako bi se to uvelo u zvanične statistike, pokrivenost uvoza izvozom bila bi ipak veća.
Bez obzira na to, stanje u ovoj oblasti već godinama poziva na hitnu akciju.
"Trebalo bi jačati konkurentnost, unaprijediti poslovni ambijent. Ono što je najvažnije subvencije, podsticaje i olakšice, to se mora unaprijediti. Jako je važan ekonomski patriotizam, odnosno kupovina domaćih proizvoda. Ukoliko se identifikuje ono gdje imamo konkurentske odnosno komparativne prednosti za proizvodnju i te oblasti se adekvatno urede i daju određene subvencije da se podstakne proizvodnja i olakša privrednicima ulazak u tu proizvodnju, vjerujem da bi rezultata bilo i da bi uspjeli da supstituišemo na taj način jedan dio ovoga uvoza", rekao je Šestović.
"Moramo da uvežemo poljoprivredu sa sektorom ugostiteljstva, odnosno sa hotelsko-turističkim kapacitetima i trgovinskim lancima, moramo mnogo više da afirmišemo domaće proizvode i intenziviramo kampanje kojima ćemo podsticati upotrebu domaćih proizvoda", rekao je Mugoša.
I dok možda nismo zemlja koja može parirati velikim državama sa izvozom, za početak bi mogli smanjiti zavinost od uvoza.
Recimo, u Crnoj Gori prema posljednjim podacima Ministarstva turizma ima više od 450 hotela, isto toliko restorana, kao i četiri velika trgovinska lanca – sasvim dovoljno prostora da ako se odlučimo za povećanu proizvodnju hrane, tu hranu imamo gdje i da plasiramo.
Bonus video:
