BLOG Vukčević: Na protestima nam je smetao Blažo Đukanović

Tema večerašnje emisije Načisto na Televiziji Vijesti bila je "Kuda vode studentski protesti u Crnoj Gori i Srbiji?"

Gosti su bili predstavnici neformalne grupe studenata "Kamo Śutra?" Hana Rastoder i Marko Vukčević i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Milena Popović Samardzić

55920 pregleda 26 reakcija 0 komentar(a)
Detalj iz emisije, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Detalj iz emisije, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Ažurirano: 27.02.2025. 23:36h
Završeno
22:02h

Vukčević je rekao da trenutna vlast nije puno drugačija od prethodnih.

"Koriste se istim alatkama za suzbijanje svih neistomišljenika, da jednako brinu za fotelje i da je čitava politička elita u Crnoj Gori veoma sliča ako ne identična. Ali to neće niti našu grupu niti mlade ljude zaustaviti", rekao je on.

Rastoder je poručila da mladih ljudi nije puno ostalo u Crnoj Gori.

"Pozivamo sve te mlade ljude da što god im ko govorio i dalje vjeruju da se rad i znanje isplaćuju. I da se za tu situaciju, političku stvarnost u kojoj se rad i znanje zbilja isplaćuju bore, kako znaju i umiju. Naravno, pozivamo ih na proteste, neka i samio osmisle svoje načine borbe jer nije u redu da se neko ko se manje trudio od vas na kraju dana dobije neko mjesto gdje će odlučivati o vašim životima, a da se nije toliko trudio već je samo dobio partijsku knjižicu ili partijsku diplomu", rekla je Rastoder.

Izmjena: 23:36h
21:54h

U emisiji je emitovan i razgovor sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazarom Šćepanovićem u vezi sa oslobađajućom presudom optuženima za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačke pošte u Nikšiću.

 

Popović Samardžić je rekla da je ova presuda nešto što je uznemilrilo svakog građanina i stvorilo osjećaj nesigurnosti.

Ona je kazala da bi pored nesavjesnog liječenja trebalo prepoznati i nesavjesno suđenje i nesavjesno postupanje raznih činilaca i liječiti institucije.

Rastoder je kazala da je njihov cilj suzbijanje nasilja.

Vukčević je kazao da je ovaj slučaj još jedan od razloga zašto se građani ne osjećaju sigurno.

Izmjena: 22:17h
21:31h

Popović Samardžić je povodom slučaja Luke Stojakovića kazala da će se Savjet za građansku kontrolu rada policije pozabaviti tim slučajem.

21:12h

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je u razgovoru koji je emitovan u emisiji kazao da su pretreseni objekti koje je koristio Aco Martinović, koji je 1. januara počinio masovno ubistvo na Cetinju, i da su pronađene dvije starije puške, dvije ručne bombe i 100 komada municije.

Rekao je i da postoji sumnja da je iz objekta koji nije bio direktno vezan za njegov stan uzeo sredstva koje je koristio u izvršenju krivičnog djela.

Šćepanović je rekao da su izdate naredbe za vještačenje telefona koji su pronađeni prilkom pretresa objekata koje je koristio Martinović.

Kazao je da je izvršeno vještačenje četiri pronađena telefona ali da ne može da kaže da ih je lično Martinović koristio dok se ne sprovede analiza.

 

Šćepanović je rekao da nije tačna informacija koju su objavljivali neki mediji u susjednim državama da su članovi porodice ranije prijavljivali ubicu zbog nasilničkog ponašanja.

On je povodom slučaja Luke Stojakovića, koji je ranije ovog mjeseca uhapšen u Crnoj Gori rekao da ako neko odbije test na psihoaktivne supstance, lišava se slobode i smatra se pozitivnim na psihoaktivne supstance.

"To lice je uvjerilo policijske službenike da preduzmu radnju koju su bili dužni da preduzmu i svaka posljedica koja bi nastupila u odnosu na ovo lice a da nijesu preduzeli radnju, policijski službenici bi izvršili krivično djelo nesavjesan rad u službi", kazao je on.

21:02h

Popović Samardžić je rekla da svakog građanina u Crnoj Gori boli nedodirljivost javnih funkcionera i potpuni nedostatak odgovornosti.

20:49h

Na pitanje zašto im nije smetao gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, za čijeg mandata su se desile dvije tragedije na Cetinju, Vukčević je rekao da ga nisu pominjali ali da njihovo nepominjanje ne znači da neko nema odgovornost.

"Što se tiče ilegalne kafane to je u nadležnosti lokalne samouprave, što znači da ima odgovornosti", rekao je Vukčević.

Rastoder je rekla da nisu mogli dijeliti odgovornost između sektora bezbjednosti i gradonačelnika.

"A da li ima odgovornosti, da", kazala je Rastoder.

20:42h

Vukčević je kazao da nemaju političkih tendencija.

Rastoder je kazala da se nisu osmjelili na blokade fakulteta zbog toga što se boje brojki i volje studenata koji su kako je kazala "potpuno ubijeni u pojam".

"Imate mali broj studenata koji će učiti i raditi i interesovati za političku i društvenu situaciju u imate ogroman broj studenata, mladih ljudi, koji nisu osnaženi da se bore ili trude da postanu politički osviješćeni i da shvate da njihv glas i djelovanje mogu da učine nešto", rekla je Rastoder.

Vukčević je kazao da su oni neformalna grupa studenata i da ni u jednom trenutku nisu govorili ni smatrali da donose sve studentske odluke.

Rekao ih je da su ih podržala vijeća četiri fakulteta.

Vukčević je rekao da se prije mjesec dana ogradio i od partija i od bivšeg predsjednika Crne gore Mila Đukanovića.

Na pitanje ko im je smetao na protestima, Rastoder je rekla da im je "smetao svako ko ne dolazi sa ciljem da živimo u boljem društvu i svako ko ispred tog silja stavlja lični i partijski interes".

"U jednom trenutku postalo nam je sramota da izgovaramo ta imena", rekla je Rastoder.

Vukčević je rekao da im je između ostalog na protestima smetao Blažo Đukanović, sin bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

"Smetali su nam, ne želim po imenu, direktos u nam smetali svi oni ljudi koji su uticali na bezbjednosni ili sve druge sektore u državi koji su uništavani prethodnih godina. Isto bi nam smetalo da dođe bilo ko ko sad uništava te sektore. Smatramo da je previše u ovoj državi bilo partija, politikantstva i igranja sa građanima radi privatnih svrha", kazao je on.

20:34h

U emisiji je emitovan razgovor sa Sinišmo Cvetićem, predstavnikom studenata Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu.

 
20:27h

Popović Samardžić je rekla da je u razgovoru sa kolegama psihijatrima imala informaciju o njihovom stepenu frustracije što se sa adrese Ministarstva zdravlja slala poruka nezaintesrsovanosti prema strategiji za unapređenje mentalnog zdravlja.

"Strategija se odonosi na period 2019. do 2023," rekla je ona.

Kazala je da su joj je rečeno da je situacija nakon zločina u cetinjskom naselju Medovina 2022. godine, trauma onih koji su izloženi gubitku, ostala zanemarena od strane institucija te da su samo dvije psihijatrice na Cetinju samoinicijatvno pomagale građanima koji su tražili pomoć.

20:20h

Na pitanje da li je kraj priče ako premijer Milojko Spajić udovolji njihovim zahtjevima, te umjesto ministra Danila Šaranovića postavi nekog drugog iz Demokratske Crne Gore, pa makne Aleksu Bečića i stavi nekog umjesto njega, Rastoder je odgovorila da ne bi otišli kući.

"Ostali bi budni građani i na takvu bi situaciju reagovali i nastavili borbu dalje. Mi smo pretpostavljali da takva opcija može da se desi i bili spremni na to. Nismo mi ti koji treba da promišljaju kadar", kazala je ona.

Vukčević je rekao da su svi zahtjevi bitni i da se ne bi zadovoljili rješavanjem jednog zahtjeva.

20:14h

Vukčević je kazao da će se nastaviti sa građanskom neposlušnošću te da se zahtjevi ne zaborave.

"Mislim da je trenutno cilj vlasti da se ova priča nekako sačeka, da polako energija odumre i da nakon toga nastave sa onim što su tada nazvali normalnim životom", kazao je on.

On je rekao da nije nemoguće da kampuju i ispred nekih drugih institucija, te da se nijesu isključivo zadržali na Ministarstvu unutrašnjih poslova.

20:06h

Rastoder je rekla da su njihove blokade izraz građanske neposlušnosti, i da su uspjele na određeni način da mobilišu i građane drugih gradova.

Vukčević je rekao da svakog dana žele da budu na ulici i da prave buku.

Izmjena: 20:13h
20:05h

Gupa "Kamo Śutra?" organizovala je ranije višesatnu blokadu kod zgrade Vlade, a ranije su organizovali i proteste i blokade saobraćajnica u Podgorici, dok su građani samoinicijativno organizovali blokade i okupljanja u više opština.

Studenti traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.

Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama, kao i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Iz grupe "Kamo Śutra" su ranije poručili da neće odustati od okupljanja, dok se ne utvrde odgovornost i propusti u postupanju nadležnih organa za vrijeme i nakon dva zločina na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe.

Kako su ranije kazali, prepoznaju aktivnosti Vlade na povećanju broja policajaca, unapređenju zakonodavstva u oblasti oružja i organizovanju tribina na temu mentalnog zdravlja, ali je prije svega neophodno utvrditi odgovornost za propuste na Cetinju.

20:02h

Grupa "Kamo Śutra?" je 24. januara uputila premijeru Milojko Spajiću pet zahtjeva, čije ispunjavanje traže.

Oni su zahtjevali od Vlade da do 1. februara prezentuje sve radnje, mjere aktivnosti koje su preduzete od tragedije na Cetinju 1. januara, kao i razlozima za ispunjenje ili nesipunjenje njihovih zahtjeva.

Prvi zahtjev je ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.

"Ostavka je čin moralne i objektivne odgovornosti koji vraća povjerenje građana/ki u vlast, te kojim se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost za posljedice koje su nastale tokom političkog vođenja. Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana/ki i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera jesu razlog objektivne obaveze zbog kojih se traži odgovornost za gubitke života. Iz ovog razloga potrebno je da u budućnosti bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen, već da bude vođen od strane stručnjaka/inja", piše u obrazloženju zahtjeva.

Drugi zahtjev je ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju posjedovanja oružja.

"Oduzimanje i uništavanje svog ilegalnog i skrivenog oružja. Revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede na godišnjem nivou. Ovaj zahtjev podrazumjeva obavezno onesposobljavanje svog oružja za koje se dozvola dobija zbog sentimentalne vrijednosti. To znači i snažnu kontrolu posjedovanja oružja, te sistemski prustup ovom pitanju koji neće pojačati represiju nad građanima/kama, već će ojačati bezbjednost, sigurnost i povjerenje među građanima/kama i prema institucijama".

Treći zahtjev neformalne grupe sttudenata je reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura.

"Zahtijevamo redovnije obuke za policijske službenike/ce, koje će ih osposobiti za razvijanje vještina komunikacije, empatije i profesionalnog odnosa prema građanima/kama, kao i programe simulacije stvarnih kriznih situacija kako bi policijski službenici/ce bili adekvatno pripremijeni za iste. Takođe, zahtijevamo uspostavljanje transparentnog sistema evaluacije rada policajaca koji uključuje mogućnost povratne informacije od građana/ki o njihovim iskustvima sa službenicima. Zahtijevamo adekvatnu i mjerodavnu raspoređenost policijskih službenika/ca po crnogorskim gradovima što bi doprinijelo i rješavanju problema centralizacije Crne Gore. Zahtjevamo poboljšanje uslova rada policijskih slubženika i njihovog profesionalnog položaja, prije svega kroz nabavku adekvatne opreme i sredstava rada u skladu sa standardima EU. Povećanje efikasnosti Uprave policije, posebno u dijelu obuke i opreme radi adekvatnijeg i efikasnijeg odgovora na bezbjedonosne izazove i kritike kojima su izloženi građani/ke Crne Gore".

Studenti od premijera traže i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole.

"Stvaranje kurikuluma za implementiranje ovog predmeta kao i udžbenika u čijoj bi kreaciji osim profesora/ki društvenih i političkih nauka, učestovali različiti aktivisti/kinje i stručnjaci/kinje za sve relevantne oblasti. Posebno naglašavamo važnost tema – antiratnog djelovanja, prigovora savjesti i izučavanja primjera građanske neposlušnosti u doba militarizacije u Crnoj Gori. Obaveze obrazovnog sistema jeste podsticanje na izučavanje i etabloiranje mirovnog i antiratnog nasljeđa koje trenutno u potpunosti u drugom planu u odnosu na izučavanje ratne prošlosti Povratak građanskog obrazovanja nije samo još jedan čas koji je potreban našim učenicima već glavna stvar u njihovom razvoju. Ako želimo građane koji razmišljaju, učestvuju i mijenjaju stvari na bolje, moramo prestati da oduzimamo mladima ono što im pripada – znanje o tome kako da budu slobodni i odgovorni ljudi. Ignorisanje potrebe za građanskim obrazovanjem je saučesništvo u urušavanju društva. Na času građanskog obrazovanja učenici bi trebali učili o svojim pravim i obavazama kao građana i građanki. Učenici moraju znati kako i kome da se obrate za svaki problem sa kojim se kao građani i građanke suočavaju te kako da pomognu drugima u takvim situacijama".

Peti zahtjev je poboljšanje odnosa i brige o mentalnom zdravlju.

"Zahtjevamo formiranje specijalne komisije koje će se sastojati od uglednih psihologa i psihijatara koji će sastaviti psihološki priručnik za krizne situacije u kom će savjetovati građane i građanke kako da se u ovim situacijama ophode. Takođe, zahtjevamo hitno razmatranje obaveznog otvaranja novih radnih mjesta za psihologe/škinje u svim crnogorskim insitucijama kao i hitno razmatranje izgradnje nove klinike za psihijatriju na sjeveru čime se takođe doprinosi decentralizaciji Crne Gore. Zahjtevamo da javni servis kroz nedjeljne emisije posvećene isključivo brizi o mentalnom zdravlju vrši promociju iste. Zahtjevamo planiranje kampanje koja ima za cilj promociju brige o mentalnom zdravlju, a koja će podrazumijevati održavanje radionoca koje će tim psihologa i psihijatara držati po svim gradovima u Crnoj Gori".

U tadašnjem saopštenju se navodi i da pored navedenih zahtjeva, je potrebno razmotriti i zahtjeve predložene od strane Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava, pogotovo u vezi sa proglašavanjem moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje oružja do izmjene Zakona o oružju.

"Smatramo da će od ispunjavanja svih gore postavljenih zahtjeva korist imati cjelokupno crnogorsko društvo, posebno mladi i djeca, jer u vrijeme kada u svijetu najveću 'brigu' za bezbjednost predstavlja 'cyber bezbjednost', mi u Crnoj Gori, nažalost, moramo da brinemo o osnovnoj životnoj bezbjednosti jer, čak, i boravak 'napolju' i šetnja ulicama crnogorskim nosi veliki 'bezbjednosni rizik' za nas".

Studenti su tada od Spajića tražili da ih pismenim putem obavijesti o svim radnjma i postavljenim rokovima u cilju navedenih zahtjeva, a koje treba da preduzme Vlada, nadležna ministarstva i organi državne uprave.

Bonus video: