Trenutni bljesak ekrana ili poziv koji se prekine prije nego što ga i prihvatimo mogu biti tihi znaci da je naš uređaj meta sofisticiranog špijunskog softvera. Ovi napadi najčešće ne ostavljaju vidljive tragove, pa korisnici ostaju nesvjesni da su kompromitovani. Posebnu pažnju treba obratiti i na neočekivane prijave na online naloge ili obavještenja o pokušajima pristupa sa nepoznatih uređaja, upozorava Branko Džakula, stručnjak za sajber bezbjednost, gostujući u "Bojama jutra" na TV Vijesti.
Prema njegovim riječima, broj kompromitovanih uređaja nije zanemarljiv. On navodi da poznaje veliki broj pojedinaca čiji su uređaji bili inficirani špijunskim softverom. Najčešće mete su novinari, aktivisti, političari, ali i zaposleni u kompanijama koje su izložene riziku od korporativne špijunaže.
Džakula posebno ističe da korisničke greške igraju ključnu ulogu u omogućavanju takvih napada. Jedna od osnovnih i najvažnijih mjera zaštite je redovno ažuriranje operativnog sistema i aplikacija.
"Sve te ranjivosti o kojima govorimo, svakim ažuriranjem bivaju zakrpljene. Osim što dobijate nove funkcionalnosti, ažuriranje sprečava da špijunski softver iskoristi poznate slabosti starijih verzija aplikacija", pojašnjava Džakula.
Još jedan čest propust korisnika je korišćenje iste lozinke za više servisa. Džakula preporučuje upotrebu ugrađenih password menadžera koji već postoje u modernim operativnim sistemima poput iOS-a i Androida, kao i u internet pregledačima poput Google Chrome-a.
"Ovi menadžeri mogu da generišu kompleksne lozinke koje vi ne morate da pamtite - pamti ih aplikacija. Važno je da zapamtite samo jednu master lozinku koja vam omogućava pristup svim ostalim", ističe on.
Iznenađujuće efikasan potez, kako kaže, može biti i jednostavno restartovanje telefona - jednom nedjeljno. Iako zvuči banalno, ova radnja može zaustaviti ili čak u potpunosti ukloniti određene tipove špijunskog softvera.
Bonus video:
