Ekološki aktivisti razočarani su zbog usvajanja dva sporazuma sa Emiratima, ali očekuju da će poslanici o njima morati ponovo da se izjašnjavaju, te da će odluka biti drugačija. Iz Centra za proučavanje i razvoj ptica, za Boje jutra, ističu da će sa ostalih 11 NVO odlučiti o daljim protestima, a u međuvremenu će krajem ovog mjeseca organizovati stručni panel, a u maju još aktivnosti, kako bi građane podstakli da se njihov glas "protiv" jače čuje.
"Veoma smo razočarani zato što je ipak došlo do toga da se ovaj zakon izglasa, uprkos veoma dugim i kvalitetnim argumentovanim diskusijama koje su se odvijale prošlih dana i u Skupštini, ali i van nje, na razne načine pokazivali nezadovoljstvo ovim sporazumom. Ono što sada očekujemo, sada će da se desi, jeste da predsjednik države, Jakov Milatović, vrati ovaj zakon na ponovnu proceduru, ponovno izglasavanje, a da do tada dobijemo reakciju Evropske komisije, Evropskog parlamenta i naravno da pokušamo u tom vremenu dok ne dođe ponovo do glasanja da pokušamo Apelujemo na poslanike da još jednom dobro razmisle na koji način će ponovo glasati kada je ovaj zakon u pitanju", istakla je Ksenija Medenica iz CZIP-a.
Povodom tvrdnji iz Vlade da "tamo gdje ne žele investicije, neće se ni investirati", aktivisti izražavaju sumnju i zahtijevaju jasne i precizne odredbe u sporazumu, a ne, kako kažu, "vjerovanje na riječ". Upozoravaju da sporazum, ukoliko bude ratifikovan, potencijalno omogućava investitorima da sami biraju lokacije za gradnju bez jasne kontrole države.
"U pitanju je poklanjanje prostora, poklanjanje prirodnog bogatstva. Ako zakon ostane na snazi, investitori će moći da biraju bilo koju lokaciju u Crnoj Gori – pa i Veliku plažu – i da tamo grade šta požele. Sad ono što je činjenica jeste da ukoliko se ovaj zakon ratifikuje i usvoji, to znači da investitor ima mogućnost bukvalno da pokaže prstom u Crnoj Gori gdje želi nešto da pravi, da gradi, a da mu država to dozvoli", poručuje Medenica.
Jasno kažu da borba nije završena, te da će u narednim danima nastaviti s pritiscima na institucije, kako domaće tako i međunarodne, ne bi li zaštitili ono što smatraju temeljnim pravom – pravo na očuvanu prirodu, pravdu i poštovanje Ustava Crne Gore.
Bonus video:
