Iako su kroz podnošenje zahtjeva za slobodan pristup informacijama otkrivene mnoge nezakonitosti i prljavi poslovi, pa čak i na najvišim nivoima vlasti, godinama unazad se to pravo i zloupotrebljava.
Naplatom troškova zbog nedobijanja odgovora na stotine zahtjeva na dnevnom nivou, neki su preko pojedinih advokata stekli veliku dobit, a država gubitak.
Zbog ćutanja uprave država je samo u protekle dvije godine isplatila milion eura po osnovu tužbi.
U Upravnom sudu se nadaju da će biti usvojene izmjene Zakona, za koje ranije nije bilo većine, a kojima bi se spriječila ta loša praksa.
Ukoliko poslanici aminuju, uskoro bi trebalo da budu usvojene izmjene Zakona o upravnom sporu. Time će država, makar djelimično stati na put onima koji su dugogodišnjom zloupotrebom prava na slobodan pristup informacijama od države uzeli milione eura.
Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić kaže da bi usvajanjem zakona bili mnogo ažurniji.
"Mijenja se član 28 Zakona o upravnom sporu na način što se može donijeti odluka u predmetima zbog ćutanja uprave, a da se ne održi usmena rasprava. Pred sudom je 26.500 predmeta, od toga je oko 13.500 predmeta zbog ćutanja uprave. Znači, četiri godine bi trebalo sa održavanjem usmenih rasprava da se svi ti predmeti završe. Ja očekujem da ukoliko se zakon usvoji, da će se veliki dio tih predmeta riješiti čak i tokom ove godine", istakao je Pešić.
Po predloženim izmjenama Upravni sud ne mora da održava javnu raspravu kada je očigledno da je tužba osnovana pa će svakako biti usvojena. Time bi oni koji traže održavanje rasprave, samo kako bi uzeli advokatske troškove, ostali kratkih rukava. Tu prednjače neki pojedinci i nekoliko nevladinih organizacija (NVO).
"U zadnje dvije godine nezakonit rad javnopravnih organa je građane Crne Gore koštao oko dva miliona eura. Govorim samo o troškovima pred Upravnim sudom. Od tog iznosa više od polovine se odnosi na troškove koji su nastali zbog usvajanja tužbi zbog ćutanja uprave", kazao je Pešić.
Koncept je uvijek isti: podnese se na stotine zahtjeva nekoj opštini, školi ili državnom organu, nekad i u istom danu i čim istekne rok za odgovor odmah se preda žalba, a potom i tužba, kako bi se preko održavanja usmene rasprave naplatili troškovi.
"Ja ću vam reći da je u zadnjih 4-5 godina više predmeta Upravni sud primio nego od osnivanja do 2020. godine. Dominantno je tome doprinijelo uvećanje tužbi zbog ćutanja uprave", kazao je Pešić.
Isti Zakon je bio pred poslanicima i u decembru 2022., ali nije prošao jer su Demokrate bile protiv. Nisu prošli njihovi amandmani, a tvrdili su da se predložene izmjene vode ukidanju prava na usmenu raspravu. Sada kažu da se još nisu upoznali sa posljednjim predlogom.
Iz najbrojnijeg parlamentarnog kluba većine pak poručuju da su izmjene zakona nužne i da će ih podržati.
"Smatramo da se radi o kvalitetnim rješenjima koja su nastala kao produkt saradnje sa OECD/SIGMA ali i domaćim ekspertima, te da će se usvajanjem ovih izmjena značajno poboljšati efikasnost upravnih postupaka", rekao je Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES)
A, to što prije dvije godine nije bilo većine "za", ima svoju cijenu.
"Mi danas imamo veliki broj predmeta. Ja smatram da bi taj broj predmeta bio sigurno za deset hiljada manji na današnji dan da je taj zakon tada usvojen. Radi se o svega par advokata koji podnose veliki broj tih tužbi i mi smo o tome čak obavijestili neke nadležne organe. Imali smo jednu situaciju da nakon što smo pokrenuli neke procedure, jedna nevladina organizacija koja je angažovala advokata je povukla prošle godine ili pretprošle godine dvije, tri hiljade tužbi", rekao je Pešić.
Upravo se u državu svi kunu. Kad se bude glasalo znaće se, žele li predstavnici građana da je zaštite, makar od ovih zloupotreba.
Bonus video:
