Nakon što je prošlo gotovo mjesec od kako je Amerika pooštrila carinsku politiku, a na robu koju uvozi iz Crne Gore uvela carine od 10 odsto – i dalje nismo sigurni kako bi se to moglo odraziti na izvoz crnogorskih proizvoda.
Na američko tržište izvozimo najviše pića, pa bi njihovi proizvođači mogli biti na udaru.
Hoće li uticaj biti pozitivan ili negativan u mnogome zavisi od idućih koraka Amerike – objašnjavaju iz kompanije Plantaže, koja godišnje u Sjedinjene Američke Države (SAD) izveze proizvoda u vrijednosti od oko 400 hiljada eura.
Amerika uvodi veće carine na sav uvoz - vijest koja je uzburkala javnost širom svijeta, ali ne i Crnu Goru.
Roba iz naše države cariniće se po stopi od 10 odsto, a na udaru bi se najviše mogli naći oni koji kod nas proizvode žestoka pića, te vina i piva.
Pored fabrike votke "Noblewood", na listi je i državna kompanija "Plantaže", koja godišnje za Ameriku izveze vina i rakije u vrijednosti od oko 400.000 eura.
"Sa tom carinskom stopom kompanija '13. Jul - Plantaže' ne očekuje da će doći do pada, odnosno značajnijeg pada naših vina na tom tržištu", kazala je Marija Gašović, portparolka kompanije "Plantaže".
Prošle godine ukupno na američko tržište izvezli smo robe u vrijednosti od pet miliona dolara, od toga jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 2,21 milion eura.
Ovo se većinom odnosi na votku iz nove fabrike u Nikšiću, i u manjem obimu na jaka pića "Plantaža". Vina je izvezeno za 227 hiljada eura, a piva za 27 hiljada.
Govoreći o kompaniji "Plantaže", iz Ministarstva poljoprivrede kažu da je moguć manji izvoz njihovih proizvoda na američko tržište.
"Ali ne zbog smanjene konkurentnosti uvođenjem carina, već zbog smanjene spremnosti uvoznika iz Sjedinjenih Američkih Država da uvoze nove količine, iz razloga jer su već nagomilale zalihe ovih proizvoda iz Evrope prije nego što je odluka stupila na snagu", kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.
U zapanjujućem zaokretu, početkom aprila američki predsjednik Donald Tramp odustao je od najstrožih carina koje je uveo američkim trgovinskim partnerima, izuzev Kine, proglasivši pauzu od 90 dana u njihovoj primjeni.
Vlada Crne Gore tada se izjasnila da neće uvoditi recipročne carine, dok je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj istakao da postoji mogućnost da će naši proizvodi poslije uvođenja carina biti konkurentniji na tržištu SAD-a jer će niže carinske stope u odnosu na druge države otvoriti novi prostor.
Gašović objašnjava da je taj scenario moguć, ako se nakon 90 dana pauze uspostave ranije određene carine prema drugim državama, a u Crnoj Gori ostane na 10 odsto.
"Crnoj Gori, bila je predviđena najniža carinska stopa od 10 odsto za razliku od zemalja regiona i zemalja Evropske unije, gdje je ona bila znatno veća i kretala se u rasponu od 20 odsto do čak preko 30 odsto za zemlje regiona. Ta činjenica može predstavljati konkurentsku prednost za crnogorska vina, naročito u odnosu na zemlje regiona. Međutim, imajući u vidu da se ta carinska politika mijenja u poslednje vreme i da ne možemo predvidjeti kako će se ona odvijati u narednom periodu, mi ćemo pažljivo pratiti situaciju analiza tržišta i reakcije i shodno tome prilagođavati naše izvozne i prodajne strategije", rekla je Gašović.
U tom kontekstu i iz resora Vladimira Jokovića poručuju da im je plan da u narednom periodu rade na otvaranju novih kanala za distribuciju.
Bonus video:
