Naša klima se trajno promijenila, a s njom dolaze i sve izraženiji toplotni talasi, duže suše, intenzivne poplave, šumski požari i drugi ekstremni vremenski događaji, rekla je u Bojama jutra TV Vijesti Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene.
"Nismo svjesni šta nam klima donosi, klimatske promjene su već tu – one nijesu budućnost, one su naša sadašnjost”, ističe Vojinović.
Iako Crna Gora ima mali udio u globalnim emisijama gasova staklene bašte, nalazi se u jednom od najranjivijih regiona Evrope kada je riječ o klimatskim promjenama.
"Naša geografska pozicija nas čini izuzetno izloženim“, naglašava Vojinović.
Poljoprivreda je, po riječima direktorice Centra za klimatske promjene, najosjetljiviji sektor. Sezonski karakter ove privredne grane čini je ranjivom pred sve nepredvidljivijim vremenskim obrascima.
"Poljoprivredni kalendar se već promijenio. Cvjetanje, berba, prinosi – sve je poremećeno. Suše povećavaju troškove navodnjavanja, a gradonosne nepogode u nekoliko minuta mogu da unište višegodišnji trud.“
Država, prema njenim riječima, mora više da ulaže u unapređenje tehnologije, sisteme navodnjavanja i zaštitu od grada, dok se poljoprivrednici moraju okrenuti otpornijim sortama.
Ni turizam nije pošteđen. Zimski turizam, posebno na sjeveru zemlje, suočen je s drastičnim padom snježnih dana.
"Sezona 2023/24. je imala nula skijaških dana. Bez sistema vještačkog osnježavanja, koji se decenijama odgađa, skijališta su u kolapsu. Ali i da ih imamo, pitanje je koliko će dugo još biti efikasni, jer im trebaju niske temperature, kojih više nema dovoljno.Ni ljetnji turizam ne prolazi bez posljedica. Produženi toplotni talasi stvaraju ozbiljne zdravstvene rizike, posebno za ranjive grupe, i utiču na kvalitet boravka na obali. Pored toga, podizanje nivoa mora i erozija obale, dodatno otežavaju situaciju.“
Vojinović posebno ističe važnost prostornog planiranja u kontekstu klimatskih promjena.
"Lokalne samouprave imaju ključnu ulogu. One moraju prepoznati specifičnosti svojih sredina i donositi planske dokumente koji uključuju klimatske rizike. Dozvole ne smiju biti pro forme – već u funkciji zaštite ljudi, objekata i prirode.“
Kada je riječ o finansiranju mjera prilagođavanja, situacija nije ohrabrujuća.
"Novca ima, naročito iz EU fondova, ali mi ne uspijevamo da ih koristimo. Uzrok je sporost, nesaradnja između državnog i lokalnog nivoa, nepostojanje potrebnih strateških dokumenata. Iako se organizuju treninzi i obuke za pisanje projekata, nedostaje sistematičan pristup“, kaže ona.
Vojinović zaključuje razgovor jasnom porukom.
"Neophodna je bolja koordinacija između državnog i lokalnog nivoa. Hitno je donošenje Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene. Tri godine ga čekamo. Klimatske promjene nas neće čekati.“
Bonus video:
