Tri najveće crnogorske mljekare zajedno ostvaruju manji prihod od jedne kompanije iz susjedne države koja se ne bavi domaćom proizvodnjom, već distribucijom uvoznih proizvoda. Već za prva tri mjeseca uvezli smo mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 18 miliona eura što je dva miliona više u odnosu na isti period prošle godine, kazao je gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti Mirsad Spahić iz Ministarstva poljoprivrede.
"Prema podacima Monstata koji su sada već zvanični, prošle godine smo uvezili oko 80 miliona litara mlijeka i mliječnih proizvoda, što je zaista za jednu Crnu Goru previše. Kad kažem previše, to znači da se iz godine u godinu dešava da uvozimo sve više i više mlijeka i mliječnih proizvoda, iako naravno broj stanovnika i broj turista ne korespondira sa podacima o trendovima iz uvoza. Ako uzmem u obzir da ne proizvodimo UHT mlijeko i da svakako ga moramo nabaviti iz uvoza, ostaje jedan veliki dio koji se uvozi, a istovremeno može da se proizvodi ili se proizvodi u Crnoj Gori. Tipa jogurt, sir, to su sve stavke od 20 i nešto miliona eura, a s druge strane vidimo da iz godine u godinu naša proizvodnja se sve teže i teže suočava sa takvim pritiskom, uzimajući obzir da prema podacima, sada preliminarnim, uskoro će biti i konačni, ta popisna godina 2024. godina u poljoprivredi je otprilike dala neke podatke da 150 miliona litara mlijeka proizvodimo, što je nekih 5% niže u odnosu na prethodnu godinu. I to je otprilike jasan pokazatelj da taj uvoz polako iz godine u godinu guši našu proizvodnju. Uzimajući u obzir da imamo i 5% pada mliječnih grla, a dolazimo u tu situaciju da je zaključak jasan. Naši poljoprivredni proizvođači se teže i teže nose sa tim ali ipak imamo jedno pozitivno gledište na budućnost, to je da iz godine u godinu imamo obnavljanje stada i nekih možda za 2-3 hiljade grla junica smo u porastu u odnosu na prethodne godine" naveo je Spahić.
I za prerađivače mlijeka ova statistika je zabrinjavajuća. Milutin Đuranović, vlasnik mljekare i predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori ističe da domaći proizvodi i pored kvaliteta nijesu konkurentni zbog cijena.
"Cijene mliječnih proizvoda proizvođača iz regiona su niže u Crnoj Gori znači u manjem ili većem obimu u odnosu na cijene istih tih proizvoda na domaćem tržištu, što se zove dumping. Dumping se može kretati od 5% do 50% koncept marginalnog prihoda. Vašu prodajnu cijenu formirate samo na osnovu varijabilnih troškova. Znači, struktura ličnih proizvoda i bilo kojih proizvoda je puna cijena koštanja. Ona je sastoji od fiksnih i varijabilnih troškova. Vi na domaćem tržištu pokrijete fiksne troškove. Marginalni ili dodatni troškovi kod mlijeka su mlijeko i ambalaža i dovoljno je da prodajnom cijenom pokrijete samo varijabilne troškove. Svaka prodajna cijena iznad varijabilnih troškova je marginalni dobitak. Znači oni u takvoj situaciji, to su ipak mnogo veće firme nego crnogorske. Imamo na primjer u Srbiji proizvođača koji za jedan dan otkupi deset puta više nego što otkupi cijela Crna Gora. Znači mi jesmo jedno malo tržište. Inače, ta pojava dumping cijena je zabranjena propisima Svjetske trgovinske organizacije, a zabranjena i našim zakonskim propisima" naveo je Đuranović.
Iako su u Ministarstvu u okviru radne grupe razmatrali ograničavanje ili privremenu zabranu uvoza do toga neće doći jer smatraju da tim potezom ne bi riješili problem, kazao je Spahić.
"Ministarstvo ekonomskog razvoja planira, i to u veoma kratkom roku, možda u nekoliko narednih dana, da izađe u javnost sa rješenjem da naši proizvođači dobiju veće učešće na tržištu, odnosno veću izloženost proizvoda u rafovima u maloprodaji i na taj način ćemo dati šansu prerađivačima, ujedno i poljoprivrednim proizvođačima da imaju veći prostor i s tim u vezi veću mogućnost da dođu do potrošača, što je ovdje i glavni cilj" naveo je on.
Na drugoj strani kroz limitirane cijene građani mogu očekivati jeftiniji domaći jogurt na rafovima marketa.
"Kampanja limitirane cijene će na jedan način da se preformuliše na domaće proizvode i trgovinski sistemi i firme su saglasne, jednostavno da više nemamo limitirane cijene na 2000 proizvoda i na čokoladu koja je luksuzni proizvod, nego na osnovne životne proizvode i ići ćemo sa nižim cijenama", najavio je Đuranović.
Bonus video:
